Masud Pezeškijan novi predsjednik Irana
Pezeškijan je na više od 30.530.157 prebrojanih glasova osvojio 16.384.403 glasa, dok je DŽalili osvojio osvojio 13.538.179 glasova.
Gotovo 50 odsto birača sa pravom glasa glasalo je u drugom krugu izbora.
Nova administracija, 14. nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine, izabrana je na period od četiri godine.
Pristalice Pezeškijana, kardiohirurga i dugogodišnjeg poslanika, izašle su na ulice Teherana i drugih gradova prije zore da proslave pobjedu Pezeškijana nad DŽalilijem, bivšim nuklearnim pregovaračem bliskim iranskom vrhovnom lideru.
Pobjednik iranskih predsjedničkih izbora nazvao je svoje političke konkurente braćom i obećao da će "pružiti ruku prijateljstva svima", prenosi iranska novinska agencija Nour.
- Pružiću svima ruku prijateljstva i uključiti sve u razvoj zemlje. Moji konkurenti su moja braća - rekao je on.
Pezeškijan je ranije pozvao na pregovore sa zapadnim zemljama oko obnavljanja nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, prema kojem je Iran pristao da stavi pod kontrolu svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje zapadnih sankcija.
On je takođe kritičan je prema ozloglašenoj iranskoj moralnoj policiji, navodi BBC.
Njegov rival, Said DŽalili uživa snažnu podršku među najreligioznijim zajednicama u Iranu, poznat je po tvrdom antizapadnom stavu i protivi se obnavljanju nuklearnog sporazuma.
Drugi krug izbora je uslijedio nakon što ni jedan od kandidata nije obezbijedio većinu u prvom krugu izbora održanom 28. juna, kada je glasalo 40 odsto birača, što je najniži odziv birača od Islamske revolucije 1979. godine.
Izbori za predsjednika Irana održani su godinu dana prije roka, nakon što je iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo u helikopterskoj nesreći u maju.
Da bi se kandidovali na izborima, oba kandidata su morala da prođu kroz proces provjere koji vodi Savet čuvara, tijelo koje se sastoji od 12 sveštenika i pravnika koji imaju značajnu moć u Iranu.
U tom procesu iz predsjedničke trke su uklonjena 74 druga kandidata, uključujući nekoliko žena.
Grupe za ljudska prava kritikovale su taj savjet zbog diskvalifikacije kandidata koji nisu dovoljno lojalni režimu.