Uslovljavanja iz Brisela: BiH neće dobiti novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan (VIDEO)
Od obećanih desetina miliona evra bespovratne pomoći BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan, za sada nema ništa. Evropska komisija ih uslovljava ukidanjem entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć i Konkurencijskom savjetu BiH, Republika Srpska odnosno njeni predstavnici u zajedničkim institucijama ne pristaju da ponište mehanizam koji štiti Srpsku. Brisel je 16 . jula obaviješten da nije usaglašena Reformska agenda, kao preduslov za dobijenje 70 miliona evra.
- Prva tranša biće isplaćena tek kada Evropska komisija i BiH usaglase Reformsku agendu. Za razliku od drugih partnera u regionu BiH neće dobiti prvu, bezuslovnu ratu predfinansiranja u vrijednosti od sedam odsto predviđenu za isplatu nakon ljetnjeg perioda, čime se propušta značajna mogućnost finansiranja - stoji u odgovoru iz Delegacije EU.
Usaglašavanja Reformske agende za dobijanje ukupno milijardu evra iz Plana rasta za Zapadni Balkan nije bilo lako, u početku bilo je čak 40 problematičnih mjera, svelo se na tri. Ključna je zahtjev za ukidanje entitetskog veta, u dvije bh institucije kao najava mnogo goreg scenarija.
- Njihovo traženje da se odustane od entitetskog glasanja na nekim tijelima na nivou BiH je neprihvatljivo jer je to prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u parlamentu BiH. Oni su vjerovatno htjeli da vide da li mogu na mala vrata da uvuku takvu vrstu glasanja, mi smo to odbili - istakao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Zvanični Brisel nikada nije zadovoljan, obećavali su početak pregovora čim BiH usvoji potrebne zakone, kada je to urađeno dobijen je samo kandidatski status bez datuma. "Mamili" su nas parama iz Plana rasta za Zapadni Balkan samo da usvojimo budžet, kada je usvojen, uslovljavanja su nastavljena.
- Kada su mnogi evropski zvaničnici dolazili ovdje ili slali poruke iz Brisela i rekli su: "Vi usvojite buet i nemojte da brinete, biće proslijeđena tranša". To govori o jednom političkom pritisku i potrebi EK da određena politička pitanja definiše ovdje kroz uslovljavanja - poručio je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.
Osim ukidanja entitetskog glasanja u bh institucijama, Republika Srpska ne pristaje na uvođenje Kol centar na nivou BiH i popunjavanje Ustavnog suda uz ostanak stranih sudija. Iz Srpske podsjećaju da je rješavanje statusa stranih sudija evropska obaveza BiH iz 14 prioriteta, stoga je čudno što Brisel traži da ostanu.
- Mi hoćemo da realizujemo 14 preporuka EK, a u njima piše da se mora riješiti pitanje Ustavnog suda - dodao je Dodik.
Planom rasta EU zemljama Zapadnog Balkana namIjenjeno je ukupno 6 milijardi, od čega je za BiH 2 milijarde evra. Trećina su bespovratna sredstva, a dvije trećine krediti.