Kovačević: U Ustavu jasno navedeno da imovina pripada entitetima
Kovačević je naglasio da BiH nema vladu i da je Predsjedništvo jedini izvršni organ vlasti.
On je napomenuo da je Savjet ministara Ustavom BiH definisan kao savjetodavni pomoćni organ Predsjedništva BiH, ali nije ni blizu vladi.
- Srbija ima Vladu, Hrvatska ima Vladu, neke druge zemlje imaju vladu. BiH nema vladu, ima Savjet ministara kao savjetodavni pomoćni organ Predsjedništva BiH, koji je po Ustavu BiH jedini izvršni organ vlasti u BiH - rekao je Kovačević za N1.
On je ponovio da je u Ustavu jasno navedeno da imovina pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te da niko ko je kreirao Dejtonski sporazum ne bi tvrdio takvu glupost da imovina pripada BiH.
Kovačević je naveo i da su u Ustavu jasno navedene nadležnosti BiH koje moraju da se poštuju.
- Da li se to meni sviđalo ili ne sviđalo, ja moram to da poštujem. Monetarno-političke nadležnosti BiH, ja ne mogu da pravim valutu Republike Srpske niti može Nermin Nikšić niti bilo ko u FBiH da to radi. To piše Ustavu, to mora da se poštuje - rekao je Kovačević.
On je dodao da u Ustavu piše da "da sve ono što nije izričito navedeno u originalu na engleskom `explicitly` nije navedeno kao nadležnost BiH", a to su nadležnosti entiteta.
Na osnovu toga, kaže, postoje ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i FBiH, ministarstava zdravlja Republike Srpske i FBiH, a na niovu entiteta su i socijalna politika, poljoprivreda, kultura, prosvjeta.
- Sve je na nivou entiteta jer nije navedeno kao nadležnost BiH - rekao je Kovačević.
Kada je riječ o imovini, Kovačević je rekao da su entiteti sproveli provatizaciju u BiH u saradnji sa tadašnjim OHR-om.
- Ta privatizacija je rađena u potpunoj saradnji sa međunarodnom zajednicom. I oni su to u potpunosti dopustili, to je bilo ono što je bilo potpuno logično na osnovu Dejtonskog sporazuma - rekao je Kovačević.
Na pitanje da se u odluci Ustavnog suda poništava svako upravljanje "državnom" imovinom, Kovačević je odgovorio da u Ustavu BiH piše da Ustavni sud mora da štiti Ustav, a taj sud izlazi iz ustavnog okvira jer ga neko trenutno podržava.
- U Ustavu piše isto tako da troje stranih sudija treba da odu i da se nađe način kako da odu poslije pet godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. To je bilo 2000. godine, prije 24 godine - napomenuo je Kovačević.