Kako spriječiti srčani udar na visokim temperaturama? (VIDEO)
Specijalizovane studije i praksa na Klinici za kardio-hirurgiju UKC-a, pokazale su da se rizik od srčanog udara može povećati sa povećanjem temperature vazduha, prije svega zbog povećanog atmosferskog pritiska s jedne strane, ali i povećane gustine krvi, odnosno hiperkoagulabilnosti, kaže načelnik Klinike dr Nikola Šobot
- Dehidaratacija odnosno gubitak tečnosti gdje dolazi do zgrušavanja krvi odn. hiperriskoznosti krvi gdje se povećava šansa za stavranje krvnih ugrušaka odn.tromboze, imamo onda povećan rizik od nastajanja srčanih i moždanih udara ili dolazi do naglih promjena i širenju i skupljanju krvnih sudova do pucanja unutrašnjeg sloja krvnog suda koji predstavlja jedan od osnovnih mehanizama za nastajanje srčanog i moždanog udara - kaže Nikola Šobot, načelnik Klinike za kardio-hirurgiju UKC Republika Srpska.
U slučaju gubitka svijeti, vrtoglavice i lošeg uopštenog stanja praćenog malaksalošću, na teren prvi izlaze ljekari Hitne pomoći. Kažu da je to i najčešći razlog kako dnevnih tako i noćnih posjeta, kojih tokom jedne noći ima preko stotinu.
-Ovdje u stanici nam se najčešće javljaju zbog kolapsa, sinkopa, praćenih hipertenzijom, tako i iz istih razloga izlazimo i na teren a tu su gastro tegobe - naglašava Јelena Rain iz Službe Hitne pomoći Banjaluka.
Najvažniji je unos dovoljne količine vode i redovno uzimanje terapije, ako ste hronični bolesnik. Vodu nije potrebno uzeti samo kada osjetite žeđ a nju ne mogu zamijeniti sokovi ili drugi napici.
- Ono što smo imali priliku da vidimo i do čega dovode ekstremne vrućine jeste opterećenje na krvni sistem gdje srčani bolesnici trpe i to narušava jednu deliaktnu ravnotežu u kojoj se nalazi njihov organizam koji se mi trudimo da postignemo kroz terapiju i onda neki ektremni uslovi i nagle promjene dovode do narušavanja te ravnoteže - dodao je Šobot.
Ako na ulici ugledate čovjeka koji gubi svijest ili nepomično leži, pri ukazivanju pomoći, ono što nikako ne smijete jeste da ostavite čovjeka da leži na leđima.
- Ono što je najbitnije, a što većina radi jeste da se grupiše a to se ne smiej raditi. treba osatviti prostora, okrenuti na bok i zvati nas, ukoliko se osoba ne može razbuditi a i ako uspijete da je razbudite, onda je dovedite do nas - dodala je Rainova.
Izuzetno je važno postepeno prilagođavanje temperature našeg tijela spoljašnjoj temperaturi. Ako je napolju izuzetno toplo, a izlazimo iz klimatizobane prostorije, ispod 20 stepeni, može doći do iznenadnog grča, odnosno grčenja arterija. To izaziva dvije stvari: ili aritmije ili direktan infarkt.