U Nagasakiju u Јapanu obilježena 79. godišnjica atomskog bombardovanja (VIDEO)
Na ovogodišnjem obilježavanju nekoliko ambasadora otkazalo je učešće nakon odluke tog grada na jugozapadu Јapana da ne pozove predstavnike Izraela na komemoraciju, prenio je Kjodo.
- Usred neizvjesnosti u vezi sa tim kada će ruska invazija na Ukrajinu doći do kraja i sve veće zabrinutosti zbog širenja oružanih sukoba na Bliskom istoku, trenutno se suočavamo sa kritičnom situacijom sa povećanom vjerovatnoćom upotrebe nuklearnog oružja - naveo je Suzuki.
Suzuki je zahtijevao od japanske vlade da potpiše i ratifikuje sporazum Ujedinjenih nacija o zabrani nuklearnog oružja i pozvao Јapan da vodi razgovore o ublažavanju tenzija i unapređenju razoružanja u sjeveroistočnoj Aziji.
Minut ćutanja je održan tačno 11.02 sati po lokalnom vremenu kada je američki bombarder bacio plutonijumsku bombu koja je eksplodirala iznad Nagasakija 9. avgusta 1945. godine.
Američki ambasador u Јapanu Ram Emanuel i britanska ambasadorka u Јapanu DŽulija Longbotom nisu prisustvovali komemoraciji nakon što na skup nije pozvan Izrael. Kanadski i francuski ambasadori takođe nisu prisustvovali.
U pismu gradonačelniku Suzukiju, koje je objavljeno u srijedu, a koje su poslali izaslanici EU, Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i SAD izražava se zabrinutost da bi nedostatak poziva Izraelu rezultirao stavljanjem Tel Aviva na isti nivo sa Rusijom i Bjelorusijom.
Rusija i Bjelorusija nisu pozvane ni na ceremonije u Hirošimi, niti u Nagasakiju tri godine zaredom zbog vojne intervencije Moskve na Ukrajinu.
Suzuki je 31. jula i 8. avgusta rekao da Izrael neće biti pozvan zbog straha da bi protesti protiv tekućeg sukoba u Pojasu Gaze mogli uticati na obilježavanje godišnjice, ali je naveo da ta odluka "nije politička".
Palestina je, u međuvremenu, pozvana.
Na komemoraciji u Hirošimi bilo je dozvoljeno predstavljanje Izraela, a nije bila pozvana Palestina.
Odluku vlasti Hirošime kritikovali su palestinski predstavnik u Јapanu i civilne grupe.
Napad na Nagasaki uslijedio je tri dana nakon što su SAD bacile uranijumsku bombu na Hirošimu, oko 300 kilometara sjeveroistočno.
Procjenjuje se da je ubijeno 74.000 ljudi, a mnogi drugi su patili od posljedica opekotina i bolesti povezanih sa zračenjem dugo nakon napada.
Ukupan broj zvanično preživjelih u dva nuklearna napada iznosio je 106.825 od marta ove godine, što je za 6.824 manje nego godinu dana ranije, prema japanskom ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja.
Prosječna starost preživjelih nuklearnu eksploziju prelazila je 85 godina.