Da li će BiH dostaviti Reformsku agendu za Plan rasta? (VIDEO)
Da li će BiH, jedina od zemalja regiona, ostati bez 1,8 milijardi evra finansijske podrške?
Plan reformi treba dostaviti Evropskoj komisiji do kraja avgusta. Uredba evropskih institucija o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan stupila je na snagu 24. maja od kada je počeo teći rok od tri mjeseca za podnošenje liste mjera koje će je potrebno ispuniti za dobijanje novca.
- Mi u Komisiji čekamo da svi naši partneri predstave svoje finalizovane reformske agende koje sadrže reformske mjere u socioekonomskoj oblasti. Kada ih dobijemo, mi ćemo ih procijeniti i usvojiti. Imaćemo i konsultacije sa državama članicama - rekla je Ana Pisionero, portparolka Evropske komisije za susjedstvo i proširenje.
U Nacrtu reformske agende kandidovani su projekti iz oblasti infrastrukture, energije i digitalizacije. Od ukupno 113 tačaka, 110 je usaglašenih.
- Mislim da je Savjet ministara na temelju potpune koordinacije aktivnosti sa institucijama Srpske i Federacije BIH kroz proces usaglašavanja i potpunog korištenja mehanizma koordinacije napravio ozbiljan iskorak - rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara.
Iskorak nije dovoljan da bi poslali agendu Evropskoj komisiji jer je potrebna saglasnost svih nivoa vlasti. Neusaglašene tačke za vlasti Republike Srpske odnose se na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, mogućnost entitetskih vlasti da ulažu veto na odluke Konkurentskog vijeća i Vijeća za državnu pomoć i uvođenje jedinstvenog telefonskog broja za hitne pozive na nivou BiH. U Federaciji BiH četiri kantona nisu saglasna sa nacrtom agende.
- Savjet ministara ima obavezu da prevenira da nam se u najmanju roku nikada ne desi na način da mi koji smo formirali i imenovali to radno tijelo razmislimo o rekonstrukciji tog radnog tijela i oduzimanju prava pojedincima da ponovo na narednim procesima blokiraju istu stvar, jer je očigledno da će SDA i DF to raditi dok su živi - kaže Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara.
Cilj finansijskog instrumenta od šest milijardi evra do 2027. godine je najprije ekonomska integracija u zajedničko regionalno tržište i priprema za pristupanje jedinstvenom tržištu EU. Moguće posljedice propuštanja korištenja sredstava su izostanak ekonomskog rasta BiH i stagnacija daljeg pristupanja.
- Kada se ističe mogućnost daljeg nastavka evrointegracija onda se tu dodaje i određena podrška, jednostavno stabilnost politička kako bi onda investitori mogli da kažu ovdje je povoljnije za ulaganje i možemo se odlučiti za taj korak. Najveći doprinos tom vraćanju povjerenja je nastavak evrointegracija - kaže Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije.
Prva finansijska sredstava iz Plana rasta očekuju se do kraja godine, a po odobrenju planova reformskih mjera. Nakon toga će se isplate vršiti dva puta godišnje.