latinica  ћирилица
10/08/2024 |  21:43 ⇒ 21:47 | Autor: RTS

Zloupotreba prava potrošača: Kupiš skupu haljinu, obučeš, vratiš i tražiš povrat novca

U anketi sprovedenoj 2023. godine 30 odsto kupaca je priznalo da je kupilo neki odjevni predmet za posebnu priliku, nosili ga sa etiketom i onda vratili prodavcu i tražili povrat novca. Ovaj vid potrošačke prakse, odnosno prevare, posebno je popularan u ljetnjim mjesecima.
Butik (Foto:  EPA/KAMIL KRZACZYNSKI, ilustracija) -
Butik (Foto: EPA/KAMIL KRZACZYNSKI, ilustracija)

Prema podacima softverske kompanije Optoro, koja upravlja evidencijom o povratu robe u maloprodaji, tokom ljeta broj kupaca koji kupuju skupu stvar, nose je sa etiketom, a zatim vraćaju i traže povrat novca, dramatično raste.

- Tokom ljetnje sezone i sezone krstarenja, od jula do septembra, vidimo da su garderoba i ukupne stope povrata porasle dva do tri puta, a samo kupaći kostimi čine između pet i 15 odsto povrata - navodi Amena Ali, izvršna direktorka kompanije Optoro i dodaje da ovo ukazuje na veoma tanku liniju između uobičajenih povrata robe i prevare.

Prema podacima Optoroa, 40 odsto vraćene garderobe čine kupci od 18 do 29 godina.

Kako se trgovci bore sa ovim izazovom

Veliki izazov za trgovce predstavlja šta da rade sa odjećom koja je vraćena.

- Za sezonske artikle kao što su odjeća za krstarenje i kupaći kostimi, brza, ali temeljna, inspekcija stanja odjevnog predmeta i obnavljanje zaliha su imperativ kako bi zadržali što je moguće više vrijednosti prije kraja sezone - navodi Alijeva i dodaje da je vrijeme ključno u ovoj borbi - u idealnom slučaju, prevaru treba prepoznati odmah, ili još bolje, prije nego što se uopšte i dogodi.

Alijeva upozorava i da ako se odugovlači sa procesom vraćanja, ovo kašnjenje dovodi do značajnog smanjenja vrijednosti proizvoda.

U izjavi za Si-En-Bi-Si, Amena Ali navodi da kada se odjevni predmet vrati u prodavnicu ili magacin, vrijednost i stanje proizvoda određuje šta će se sa njim dalje dešavati.

- Kupaći kostim od 10 dolara vraćen u lošem stanju vjerovatno nije vrijedan troškova čišćenja i popravke i sigurno je bolje odmah ga poslati na reciklažu. Imperativ je da komadi koji su očigledno nošeni i vraćeni nepažnjom ne dođu do sljedećeg kupca - zaštita ugleda brenda i lojalnost kupaca je najvažnija - objašnjava Alijeva.

Skot Kejs, izvršni direktor Centra za održivost maloprodaje u Nacionalnoj maloprodajnoj federaciji SAD, navodi da garderoba može povećati troškove i otpad za trgovce ako se proizvod više ne može preprodati. Dakle, trgovci na malo preduzimaju mjere.

- Neki trgovci se bave ovim problemom tako što smanjuju količinu vremena za koju potrošači moraju da vrate robu, eliminišući besplatno vraćanje ili zahtijevajući od potrošača da vrate artikle u prodavnici gdje zaposleni može da ga pregleda prije nego što potrošač dobije povrat novca - navodi Kejs.

Kompanije kao što su Best Buy, Gap i American Eagle Outfitters koriste Optorov softver vještačke inteligencije za brzo upravljanje povratom robe, identifikuju prevare i brzo obnavljaju zalihe proizvoda na policama prodavnica kako bi izbjegli popuste.

- Vrijeme je bukvalno novac. Što brže možete da okrenete proizvod, manja je vjerovatnoća da ćete morati da mu snizite cijenu. Posjedovanje pametnog sistema zaliha može povratiti troškove i maksimizirati profitabilnost - ističe Alijeva.

Kako trgovcima može da pomogne vještačka inteligencija

Stiven Lamar, izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je za Si-En-Bi-Si da je povrat robe postao ključni fokus za trgovce i brendove, posebno u eri e-trgovine.

- Tehnologija lanca snabdijevanja, koju pokreće vještačka inteligencija, sve se više primjenjuje kako bi potrošači mogli da pronađu i uživaju u modi koju žele po pravoj cijeni, pravom kvalitetu i u pravo vrijeme. Dok kompanije grade i integrišu programe povrata za popravku i preprodaju polovnih predmeta, vraćanje preuzima novu ulogu, podstičući novo kružno tržište - navodi Lamar.

Šta se dešava sa vraćenom robom

Prema analiz Optoroa, 30 odsto troškova povezanih sa povratom robe čini prevoz. Za smanjenje ovih troškova koriste se strategije kao što su lokacije za isporuku trećih strana i vraćanje bez kutija i etiketa.

Podaci takođe pokazuju da otprilike 95 odsto robe koja ne može da se vrati u prodaju ide u sekundarni kanal. Pet odsto proizvoda odlazi na deponiju ili za donacije.

Najveći broj vraćenih proizvoda, prema podacima Optoroa spada u tri kategorije: proizvodi za domaćintvo, muška obuća i ženska odjeća.

Stope povrata variraju i u kategoriji i po brendu ili prodavcu. Neki klijenti vide stope povrata i do 40 odsto. Odjeća prednjači u kategoriji povrata sa stopom od 25 odsto, zatim slijede torbe, dodaci i cipele sa 18 odsto, razni dodaci sa 13 odsto i potrošačka elektronika sa 12 odsto.

Prosječna vrijednost vraćenog artikla prema podacima iz ankete Optoroa je 85 dolara. Najviša vrijednost stavke prijavljene kao vraćene bila je 200 dolara.