Cvijanović: Američka ambasada preuzela ulogu opozicije
Povodom velikog broja saopštenja američke Ambasade u Sarajevu u proteklom periodu u kojima se kritikuju vlasti Republike Srpske i šalju destimulativne poruke potencijalnim investitorima, Cvijanovićeva je istakla da ne bi bilo zgoreg da se mnoge ambasade u BiH vrate u okvire Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
- Sigurna sam se ovakvo ponašanje u zemljama iz kojih dolaze ne bi tolerisalo ni 24 časa - rekla je Cvijanovićeva za "Politiku".
Govoreći o pismu koje je ministar inostranih poslova u Savjetu ministar Elmedin Konaković nedavno pisao zapadnim prestonicama moleći ih da zadrže OHR u BiH, Cvijanovićeva je rekla da Konaković ne predstavlja BiH i da je pisao u svoje ime.
- Konaković je samo jedan od primjera upornog kršenja ustavnih procedura od bošnjačkih političara, a što se dešava u kontinuitetu, a u kontinuitetu se i toleriše od tih istih stranaca koji tobože brane dejtonski ustav, a ustvari ga razgrađuju zajedno sa svojim bošnjačkim partnerima. To je praksa koja decenijama urušava BiH - rekla je Cvijanovićeva.
Što se tiče OHR ili uloge visokog predstavnika, Cvijanovićeva je istakla da ju je trebalo davno vratiti u okvire Dejtonskog sporazuma, a primat dati dijalogu između BiH i EU ako se željelo BiH dati šansa da počne živjeti život normalne demokratske države.
- Tolerisati pojavu da jedan pojedinac naprimjer donosi zakone umjesto demokratski izabranih nadležnih parlamenata, stvarno ne djeluje baš normalno, a ni demokratski. Međutim, Konakoviću i njemu sličnima treba strani tutor koji će bošnjačke političke želje pretvarati u stvarnost i zato i piše to što je pisao - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da se predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i direktoru "Službenog glasnika" Milošu Lukiću sudi za ono za šta se nikome ni u jednoj demokratskoj i uređenoj zemlji ne bi sudilo i da bošnjački političari zato pišu pisma po svijetu i moljakaju za ostanak onih koji su im omogućili da se preko pravosuđa obračunavaju sa Republikom Srpskom i njenim izabranim predstavnicima.
Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je ukazala da postoje određeni šabloni i da pojedini stanci podržavaju privatizaciju zajedničkih institucija od Bošnjaka, a onda i njihove odluke koje su po pravilu na štetu Republike Srpske.
- Po opštem uvjerenju koje vlada u Republici Srpskoj, Ustavni sud je svojim odlukama, kojima je kreirao nova ustavna rješenja umjesto da je štitio postojeći ustav, bio generator mnogih političkih kriza u BiH. Stoga se i tražila njegova reforma kako bi ta institucija dobila neophodni kredibilitet, a njegove odluke ne bi bile tema za uporne rasprave i krize - rekla je ona.
Cvijanovićeva je istakla da to očito nije u interesu onih koji na svaki način nastoje centralizovati BiH, a onda optužuju Republiku Srpsku jer se protivi devijacijama koje su u ustavnom sistemu zemlje napravile razne intervencije visokih predstavnika ili odluke tog suda.
- Reformi Ustavnog suda, ali i redovnog pravosuđa treba pristupiti na ozbiljan i odgovoran način da bi, s jedne strane, postojala efikasna zaštita ustava, a s druge strane i opšta pravna sigurnost svih građana i privrednih subjekata. Zašto se neki tome opiru, treba pitati bošnjačke političare i pojedine strane ambasade - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da budućnost vlasti na nivou BiH može počivati samo isključivo na dijalogu predstavnika tri naroda bez obzira na aspiracije pojedinih političkih partija da se predstavljaju kao građanske.
- A istinski dijalog biće moguć tek onda kada političko Sarajevo prestane da mašta o zlatnim ribicama sa strane koje će im na tacni isporučiti unitarnu BiH - rekla je Cvijanovićeva.