Lozo i Ošap Gaćanović: Istorija pamćenja ne može biti predmet samovolje jednog čovjeka (VIDEO)
Lozo je gostujući u našem Јutarnjem programu naglasio da politici pamćenja u Banjaluci nedostaje niz organizovanih sistemskih mjera, a da postoji suviše proizvoljnosti i ličnih odluka pojedinaca kada govorimo o podizanju spomenika.
- Najveći problem na našem prostoru je neznanje i improvizacija, građanima Banjaluke nije dovoljno objašnjeno šta spomenici u ovom gradu predstavljaju. Banjaluka bi trebala da ima spomenike posvećene značajnim periodima i datumima važnim za ovaj grad i Republiku Srpsku kao zajednicu. Stoga je nemoguće objasniti zašto u Banjaluci ne postoji spomenik Kralju Petru Prvom Karađorđeviću, a imamo zato spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću koji sigurno ne bi trebalo da bude toliko monumentalan - ističe Lozo.
Lozo je napomenuo da su se istoričari prošle godine odazvali pozivu gradonačelnika Banjaluke na sastanak na kojem se raspravljalo o spomenicima u Banjaluci. Kaže da je Stanivuković tom prilikom potvrdio da će svedeniji spomenik Kulinu banu biti postavljen na uglu Gajeve ulice, dok su istoričari tražili da na tom mjestu bude spomenik kralju Tvrtku.
- Međutim, gradonačelnik je od tražio da mi istoričari damo blanko potpise na takve ideje. Većina njih nije dala takve potpise. I onda odjednom, sistemom proizvoljnosti, danas, umjesto malog i svedenog, imamo monumentalni spomenik Kulinu banu kod Narodnog pozorišta - naglasio je Lozo.
On je dodao da jedan čovjek ne može tek tako odlučiti o premještanju spomenika i građenju dva spomenika iz srednjevijekovnog perioda.
Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, smatra da se gradonačelnik Banjaluke i njegovi saradnici koji odlučuju o spomenicima pomalo igraju i kockaju sa našim nacionalnim identitetom i poimanjem najvažniji simbola iz srpske istorije.
- Činimi se kao da smo krenuli u neko takmičenje sa Sarajevom i da se radi o populističkoj politici kojoj se nauka uspjela suprotstaviti. Zbog namjere Sarajeva da na našim srednjevijekovnim simbolima temelje novu naciju, sad u Banjaluci imamo situaciju da jedna osoba ulazi u bitku za srpski nacionalni identitet i to samostalno i odvojeno od nacionalne politike - rekla je Ošap Gaćanović.
Dodala je da se ne može oteti ustisku da se srpskom narodu otima kulturno nasljeđe, konkretno sa simbolom Stefana Tvrtka Kotromanića, kralja Srba u Bosni, za kojeg u Sarajevu tvrde da je on bosanski kralj sa kojim se identifikuju oni koji bi da se, kako je rekla, proglase etničkim Bosancima.
- Mi sada taj simbol smještamo u Banjaluku na lokaciju koji je vezana za urbanizam iz otomanskog perioda, jer su tu smješteni i džamija Ferhadija, tvrđava Kastel, Safikadin grob, što sve ima oblike otomanske arhitekture. I mi u to nasljeđe smještamo simbol srednjevijekovne hrišćanske Bosne. Јa se sada zaista bojim da će razglednice iz Banjaluke na kojima će biti spomenik kralju Tvrtku u pozadini imati minaret Ferhadije i da će Tvrtkovi srebrni krinovi sa grba biti turistima protumačeni kao zlatni ljiljani - istakla je ona.
Ošap Gaćanović je dodala da je nepojmljivo da jedna osoba preuzima bitku za nacionalni identitet šri čemu je, kako je rekla, zanemarena bitka koju vode nauka i institucije Srpske.