Zbog ekstremno visokih temperatura ulaganja poljoprivrednika veća od dobiti (VIDEO)
Meteorolozi za sada nisu najavili padavine. Zbog ekstremo toplih dana i suše prepolovio se prinos povrća.
Poljoprivrednici kažu da su ulaganja bila mnogo veća, a dobiti skoro da i neće biti. Manji rod uslovio je i veće cijene povrća.
Plastenička proizvodnja povrća naziva se i proizvodnjom u zaštićenom prostoru, ali od dugotrajnih tropskih temperatura zaštita nije bila moguća. Biljke su prekinule rast i razvoj, kao i cvjetanje, a već formirani plodovi ostali su nerazvijeni ili su čak trunuli na stabljikama.
- Vremenski period je dug, biljka može da pretrpi, četiri do pet, pa i desetak dana te visoke temperature, ali naš period se odužio tako da doće u podbačaj i količine i kvaliteta naših proizvoda - rekla je agronom Ljiljana Јanković.
U devet plastenika socijalnog preduzeća Agroplan prošle godine su proizveli oko 10 tona povrća, a ove godine će biti zadovoljni ako uberu i pet tona. Svakodnevno zalivanje, orošavanje, zasjenjivanje plastenika mrežama nije mnogo pomoglo, pa su se neke kulture potpuno osušile.
- Paradajz smo uklonili, prošle godine smo ga brali do kraja septembra, već ga je bilo i početkom oktobra u manjoj količini, a ove godine došlo je do sazrijevanje već u maju, a već početkom avgusta uklonili smo sav paradajz, došlo je do sušenja biljke - istakla je Јankovićeva.
Stanje nije mnogo bolje ni u Crnjelovu na imanjima povrtara koji se već generacijama bave ovim poslom. Porodica Kojić ima plastenike na 8 dunuma, ali zbog velikih ulaganja i slabog roda ne očekuju zaradu.
- Stresno je za biljke, znači biljke ne mogu da podnesu, imaju lošiju oplodnju, lošije se razvijaju, lošije jednostavno biljke napreduju, čisto preživljavaju - kaže predsjednik Udruženja povrtara "Sunce" Rajo Kojić.
U Semerbiji je ove godine povrće zasađeno na 4200 hektara, od čega je oko 300 hektara u plastenicima. Vode za zalivanje ima, zahvaljujući prirodnim uslovima i ulaganjima Vlade Srpske u izgradnju sistema za navodnjavanje. Povrtari su pored uobičajenih sredstava biljke prihranjivali kalcijumom i biostimulatorima, ali efekti su minimalni.
- Imali smo recimo na paprikama opekotine, onda pojavu truleži, krastavac u plastenicima štitimo, međutim, opet dolazi do previsokih temperatura i unutra biljka koliko god da je zaštićena ti listovi se na neki način oštete - dodao je Miodrag Lazić.
Povrtari u Semberiji kažu da je njihovo rano povrće proizvedeno u plastenicima imalo dobar prinos ,ali su ga prodavali po nerealno niskim cijenama zbog velike količine uvezene robe. Јoš jednom pozivaju Savjet ministara BiH da donese odluku o sezonskoj zabrani uvoza kako bi bila zaštićena domaća proizvodnja.