Nuždić: Kada je riječ o srpskim žrtvama pravda je spora
Nakon što je potvrđena optužnica protiv Ramiza Durakovića za ratni zločin nad srpskim žrtvama na području Čajniča 1993. godine, Nuždić je rekao Srni da su institucije Republike Srpske uradile sve da dokumentuju ovaj i druge zločine.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo je stotine krivičnih prijava, a Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina dokumentovao je ovaj zločin i predstavio javnosti u tomu 2 Atlasa zločina nad Srbima za 1993. godinu - naveo je Nuždić.
On je napomenuo da je napad na Čajniče izveden sa teritorije Crne Gore što govori u prilog tome da nije postojao nikakav zajednički plan Srba kako se uporno pokušava nametnuti narativ.
Naprotiv, kaže, tzv. Armija BiH je i te kako bila organizovana i planski je napadala srpska sela na ovom području, počev od Јabuke i Јošanice u Foči, preko Višegradskih sela, pa do Čajniča.
- Žrtve su, nažalost, kao i u mnogim drugima napadima, bila mahom starija lica, a ubijeno je i jedno dijete - podsjetio je Nuždić.
Nuždić je napomenuo koliko je značajno da institucije Republike Srpske, prije svega Centar, nastavi sa aktivnostima i projektima kako bi trajno ostalo zapisano šta se dešavalo srpskom narodu u proteklom ratu.
- Ovo je jedan od rijetkih primjera koji su obrađeni u Atlasima i koji će dobiti kakav takav sudski epilog. Mnogi od zločina nad Srbima koje smo dokumentovali našim istraživanjima nisu se našli pred pravosudnim institucijama - naglasio je Nuždić.
On je najavio da će Republički centar nastaviti da radi i trajno ostaviti svjedočanstva o događajima iz devedesetih godina.
- Izradićemo Atlase stradanja Srba i za 1994. i 1995. godinu koji će predstavljati trajno svjeočanstvo o stradanju srpskog naroda, ali istovremeno biti i opomena pravosudnim institucijama da procesuiraju ove zločine - zaključio je Nuždić.
Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Ramiza Durakovića /63/, osumnjičenog za ratni zločin počinjen nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Čajniča 1993. godine.
Duraković, koji je državljanin Srbije i Njemačke, optužen je da je kao komandant 43. brigade takozvane Armije BiH znao za počinjene zločine, a nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni počinioce.