Promovisana Šantićeva sabrana djela (VIDEO)
Drugog dana Šantićevih večeri poezije održan je i naučni skup "Aleksa Šantić - 100 godina nakon smrti".
Predsjednik SPKD "Prosvjeta" GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović rekla je da nema prikladnijeg načina da se obilježi 100 godina od smrti velikog srpskog pjesnika od izdavanja njegovih sabranih djela.
Promovisana su tri toma, a u pripremi su još dva, čime će biti zaokruženo sve što je Šantić ikada napisao.
Profesor Duško Pevulja rekao je da je ovo u izdavačkom smislu veliki poduhvat jer Šantić, iako je mnogo objavljivan i ima mnogo izabranih pjesama, poslije 1967. godine i izabranih djela koje je priredio Branko Milanović nema sabranih djela.
Pevulja je pojasnio da su izdata tri toma pjesama Alekse Šantića, a da je planirano da naredne godine prirede još dva toma u koja bi ušli prepjevi i pjesme koje su izlazile po časopisima, a nisu uvrštene u neku od objavljenih zbirki velikog književnika.
On je istakao da će u petom tomu će biti Šantićeve pripovjetke i dramski pokušaji, ali i bibliografija i studija o njemu sa stogodišnje distance.
- Vrijeme i srpski jezik su ga potvrdili i on ima taj status koji samo najveći pjesnici poput Njegoša kod nas imaju, a to je status narodnog pjesnika - rekao je Pevulja.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, u saradnji sa "Prosvjetom" uradio i izabrana djela Svetozara Ćorovića.
Tokom večeri o Šantiću stihove je čitao glumac Nebojša Kundačina.
Tokom naučnog skupa Ranko Popović, koji važi za jednog od najboljih poznavalaca lika i djela velikog književnika, rekao je da je za života Šantić postao istinski narodni pjesnik, da je njegova riječ i dalje živa, da je pjesnik praštanja i zavjetni čovjek, ali da nikada nije bio socijalni pjesnik.
Popović je posebno istakao povezanost Šantića sa vjerom, navodeći da je bio istinski pravoslavni pjesnik.
Upravnik Srpske književne zadruge Duško Babić naglasio je da je ova godina pravi trenutak da se napravi rekapitulacija i reinterpretacija nekih dijelova Šantićevog opusa i nekih pjesama koje su bile zaboravljene i gurnute u stranu.
- To je u velikoj mjeri kvarilo sliku o velikom pjesniku. O njemu je izrečen veliki broj spornih sudova, koji su na neki način favorizovali neke njegove negativne osobine iz ranijih knjiga, od kojih se i on na neki način ogradio, a u stranu su gurane najbolje osobine koje je ispoljavao kao pjesnik i koje je narod od početka dobro primao - rekao je Babić.
On je ukazao da je poslije Drugog svjetskog rata počelo marginalizovanje Šantića, kada je njegova poezija nazivana "folklorno-sevdalinskom", a kasnije se sa tim nastavilo u komunizmu.
- Aleksa Šantić je narodni pjesnik u najljepšem smislu te riječi. Tri godine pošto je napisao prvu pjesmu, prije nego što je objavio prvu knjigu počele su se njegove pjesme recitovati u školama. Njegove pjesme su komponovali najveći kompozitori toga vremena. Šantić je velika dragocjenost srpske kulture kojoj ćemo se vraćati kao što se vraćamo Dečanima i Gračanici - istakao je Babić.
Upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo podsjetio je na vremena u kojima je živio Šantić i na nevjerovatan kulturni napon koji se desio u Mostaru sa Šantićem, što je bila energija koja je pokretala ovaj grad.
Pištalo je istakao da je Šantić uživao ogromno poštovanje tadašnjeg svijeta, te podsjetio na njegovu sahranu na kojoj je bilo više ljudi nego što je Mostar imao stanovnika.
Dekan Filozofskog fakulteta sa Pala Vladan Bartula govorio je o eshatologiji Šantićeve poezije i povezanosti srpske poezije i pravoslavne teologije.
Bartula naglašava da je Šantić hrišćanski pjesnik i da je uz Njegoša, Momčila Nastasijevića i Јovana Dučića jedan od najznačajnijih religioznih pjesnika.
Novinar i publicista Šemsudin Zlatko Serdarević govorio je o odnosu sadašnjice prema Šantiću, te istakao da od odnosa prema Šantiću zavisi multietničnost Mostara.
Iguman Manastira Žitomislić Danilo Pavlović rekao je da Manastir i Muzej Žitomislić dobro sarađuju sa mostarskom "Prosvjetom" i da se trude da uvijek jedno veče Šantićevih večeri poezije održe u ovom zdanju, koji je jedan od najznačajnijih duhovnih i kulturnih centara pravoslavnih Srba u dolini Neretve.
Večeri posvećenoj Šantiću u Muzeju Žitomislić prisustvovali su i generalni konzul Srbije u Mostaru Vaso Gujić, zamjenik predsjednika mostarskog Gradskog vijeća Velibor Milivojević, predstavnici kancelarija Republike Srpske u Mostaru i Beču.