Privremena suspenzija i smanjenje carinskih stopa u 2025. godini
Ova odluka donesena je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a obuhvaćeno je 69 tarifnih oznaka, među kojima je 61 sadržana u odluci za prethodnu godinu, dok je osam novih.
Radi se o tarifnim oznakama iz sektora tekstilne, industrije kože, obuće i namještaja, hemijske, metalne, prehrambene, grafičke i elektroindustrije.
Odluka stupa na snagu danom donošenja, objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Roba koja je obuhvaćena ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste proizvođači iz BiH u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda.
NASTAVITI SPROVOĐENjE REVIDIRANE STRATEGIЈE ZA RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA
Savjet ministara usvojio je na prijedlog Ministarstva pravde izvještaj o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina za 2023. godinu, te pozvao sudove i tužilaštva u BiH da ulože dodatne napore s ciljem procesuiranja najsloženijih i predmeta od najvećeg prioriteta.
Istaknuta je važnost podrške EU u jačanju ljudskih i materijalnih kapaciteta pravosudnih institucija nadležnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina, te odluke Unije da odobri sredstva za nastavak aktivnosti iz projekta "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH" u okviru paketa pomoći IPA 2022.
Ovim će biti obezbijeđen kontinuitet procesuiranja ratnih zločina i dosljedno sprovedena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, saopšteno je iz Savjeta ministara.
S obzirom na to da još postoji veliki broj predmeta koji se ne mogu riješiti zbog procesne smetnje nedostupnosti osumnjičenih i optuženih osoba, Savjet ministara pozvao je sve nadležne institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te međunarodne organizacije da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se mehanizmi regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina u potpunosti iskoristili i dodatno unaprijedili.
DRŽAVNA POMOĆ PROŠLE GODINE UVEĆANA ZA 21,60 ODSTO
Državna pomoć u BiH prošle godine iznosila je 584.637.488 KM ili 298.920.401 evra, što je povećanje za 103.881.716 KM, odnosno 21,60 odsto u odnosu na 2022. godinu, navodi se u izvještaju o ovoj pomoći koji je danas usvojio Savjet ministara.
Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć u sektoru industrije i usluga, državna pomoć male vrijednosti, državna pomoć za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa, te u poljoprivredi i ribarstvu.
Udio ukupne državne pomoći u BDP-u u 2021. godini iznosio je 1,18 odsto, u 2022. godini 1,05 odsto, a u 2023. godini 1,19 odsto, saopšteno je iz Savjeta mnistara.
Na današnjoj sjednici utvrđen je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Populacionog fonda UN koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.
Utvrđen je i prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju za program saradnje za period od 2021. do 2027. godine između EU, BiH i Francuske.
Ukupna vrijednost ovog programa iznosi 108.063.537 evra.
Program obuhvata 27 zemalja članica EU te Švajcarsku i Norvešku, uz zemlje korisnice IPA - BiH, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Odlučeno je da Savjet ministara uputi Predsjedništvu BiH prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Ministarstva odbrane u Savjetu ministara i Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije o odbrambenoj saradnji.
Savjet ministara usvojio je i prijedlog odluke o postupku izrade nacrta strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana u okviru Radne grupe.
Na sjednici je data saglasnost za imenovanje Damjana Žagara na dužnost policijskog atašea Slovenije u BiH.
ODLUKA O KORIŠTENjU GRANTOVA MINISTARSTVA ZA LjUDSKA PRAVA
Savjet ministara donio je odluku o načinu korištenja grantova iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za period od 2024. do 2026. godine koji nisu unaprijed određeni posebnom odlukom u skladu sa važećim propisima na trogodišnjem nivou.
Grantovi koje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dužno sprovesti u fiskalnoj godini precizirani su Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, a planirani su u dokumentu Okvirnog budžeta institucija BiH i aktivnostima u okviru srednjoročnog programa rada Ministarstva i Savjeta ministara.
Za grantove i tekuće transfere Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u ovoj godini odobrena su budžetska sredstva od 4.256.000 KM, dok će za 2025. i 2026. godinu iznos biti utvrđen zakonom o budžetu, za svaku godinu pojedinačno, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Dodjelom grantova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice nastoji se poboljšati inkluzija i integracija romske nacionalne manjine, podržati nevladine organizacije koje se bave promocijom i zaštitom prava ranjivih kategorija stanovništva, te ojačati kapacitete jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija i udruženja s ciljem realizacije aktivnosti planiranih politikom o saradnji sa iseljeništvom.
Savjet ministara izrazio je duboku solidarnost sa stanovništvom pogođenim poplavama u evropskim zemljama, te s pažnjom prati razvoj situacije i u skladu sa svojim mogućnostima spreman je pružiti podršku ugroženim područjima.
BiH ostaje predana saradnji u naporima pomoći i obnove u duhu zajedništva i solidarnosti.
Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, donio odluku o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH.
Izmijenjenom odlukom predviđa se oslobađanje od obaveze plaćanja naknade za određene korisnike za potrebe naučno-istraživačkih ustanova i za korisnike radio-frekventnog spektra u trajanju od osam dana, za koje dozvolu izdaje Regulatorna agencija za komunikacije BiH.
Briše se i odredba koja je predviđala da Savjet ministara, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, može dati posebna izuzeća od naplate radiofrekventnog spektra.
S ciljem podsticanja razvoja usluga zasnovanih na satelitskim ili hibridnim sistemima koji djelimično koriste satelitsku strukturu, za 40 odsto je umanjen godišnji iznos naknada po jednom megahercu dodijeljenog radiofrekventnog spektra u satelitskoj službi.
Procijenjeno je da će to dovesti do pada godišnjih prihoda po ovom osnovu od 144.000 KM.
Odluka o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. jula.