U Splitsko-dalmatinskoj županiji gotovo 600 djece nije pošlo u prvi razred; Ljekari upozoravaju na razloge
Prema tim podacima, ove godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno je pregledano 4.642 "kandidata" za prvake, ali je za njih čak 586 polazak u školu odložen, što je 12,62 posto ili svako osmo dijete, piše splitska Slobodna Dalmacija.
Broj djece kojima se odlaže polazak u prvi razred iz godine u godinu raste, a ove godine je to čak 69 djece više nego prošle školske godine, kada u prvi razred nije pošlo 517 mališana.
Stručnjaci upozoravaju da je odlaganje polaska u prvi razred sve prisutnije, a iskustva ukazuju na poguban uticaj interneta, mobilnih telefona i gedžeta zbog kojih najmlađi imaju sve lošiju koncentraciju, probleme s grafomotorikom, na primjer, jedva znaju da drže olovku, a mnogi imaju problema i sa kretanjem, zaigranošću.
Docent doktor Željka Karin, direktor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i specijalista školske medicine, dostavila je i konkretne odlaganja polaska velikog broja djece u školu, prema kojima kod najviše njih ili više od trećine je evidentan izostanak normalnog fiziološkog razvoja, to jest radi se o nezreloj motorici i grafomotorici, emocionalnoj i socijalnoj nezrelosti i slično.
Svaki peti, ili njih 22,18 odsto, imao je smetnje pažnje (koncentracije) i aktivnosti, dok je kod 13 posto njih uočen specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (problem fizičke nespretnosti i nerazvijenih motoričkih veština).
Zabrinjavajuće je, navode, i to što je kod 16,37 odsto od sve pregledane djece, ili njih ukupno 750, imalo neki jezično-govorni poremećaj, koji može biti lakši i teži.
- Ne mora svaki poremećaj jezika i govora biti razlog za odlaganje. Na primjer, ako je u pitanju mucanje ili dislalija, problemi s izgovorom slova 'r', i ako je to jedina smetnja, dijete može normalno da krene u prvi razred, uz preporuke za logopedski ili drugi potreban tretman. Odlaganje se u ovom slučaju odobrava jedino ako dijete, uz tu smetnju, ima još neku drugu, odnosno ako je u pitanju više smetnji - navela je Karin.
Kao specijalista školske medicine, Karin je već 30 godina član stručnih komisija na niovu škola i nadležnih upravnih odjeljenja koja procjenjuju psihofizička stanja djeteta pred polazak u osnovnu školu. U tom periodu se, ističe, koješta promijenilo.
- Danas možemo da vidimo koliki je uticaj savremene tehnologije na razvoj djeteta i koliko ona utiče na poremećaj pažnje i koncentracije kod djece, na grafomotoriku. Današnji način života, u kojem dijete putem mobilnog ili televizije dobija kratke, brze informacije, sigurno ima uticaja na to da dijete ne može dugo zadržati pažnju i koncentraciju - navela je, između ostalog, Karin.