Posljedice poplava u FBiH alarmirale sektor građevinarstva - šta mijenjati?
Ekstremni efekti klimatskih promjena postaju svakodnevica savremenog društva. Poplave koje su pogodile HNK, odnijele su ljudske žrtve, ali i u potpunosti devastirale putnu infrastrukturu. Stručnjaci apeluju da je neophodno smanjiti rizik i aktivno raditi na prevenciji potencijalnih katastrofa.
- U ova vremena možemo da vidimo u svim poplavama koje nas prate od 2014. i dan danas, koliko nam je bitna zaštita životne sredine, kao i racionalno korištenje prirodnih resursa - istakao je Đorđe Stojić iz Udruženja građevinskih inženjera „Most“.
Osim materijala, potrebno je mijenjati navike života i gradnje. Srbija već radi na preusmjerenju ka bezbjednijim ekološkim karakteristikama gradnje. Umjesto prirodnih materijala uvode alternativne.
- Mi u našoj industriji imamo veliko generisanje pepela, šljake i sve su to materijali koji mogu da zamijene šljunak, pijesak, kamenolom. Mi moramo da shvatimo da je vrijeme eksploatacije kamenoloma završeno, moramo tragati kako da strugani asfalt povono vratimo u upotrebu. Kako da prije nego što nešto odbacimo, to ponovo i upotrijebimo - dodaje Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije.
A primjer Srbije prati i Republika Srpska. Fokus je bezbjednija i kvalitetnija gradnja, ali i rehabilitacija, već postojeće putne infrastrukture.
- Imamo tri velike rehabilitacije u kojima smo primijenjivali ove tehnologije, a to je Romanija, Banjaluka, Gradiška. Trenutno radimo jedan projekat u Semberiji - dodaje Mladen Dakić, direktor ЈP „Putevi Republike Srpske“.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović navodi da tehonologija napreduje nevjerovatnom brzinom, i da je neophodno da stručnjaci budu upoznati sa tim tehnologijama.
Primjena novih znanja, materijala, ali i tehnologija ključni je preduslov u prevenciji i smanjenju rizika od svih potencijalnih prirodnih katastrofa, koje su već neminovne posljedice klimatskih promjena, poruka je građevinskih stručnjaka.