U Njemačkoj pokrenut postupak protiv Šmita
- Samim tim i sve što je radio u prethodnom periodu bilo bi poništeno - rekao je Dakić.
Dakić je za Glas Srpske rekao da stoji iza ovog zahtjeva pokrenutog pred njemačkim Ombudsmanom za ljudska prava, koji se nalazi pri Bundestagu i bavi se preispitivanjem kršenja ljudskih prava od svojih državljana i diplomata, te dodao da postupak i dalje traje iako su prekršili sve predviđene rokove za donošenje odluke.
- Kako su me obavijestili, do kašnjenja je došlo zbog kompleksnosti predmeta, zbog čega su odlučili da čitavu stvar odmah predaju na drugostepeno odlučivanje, odnosno o njoj će se izjasniti njemački Bundestag - istakao je Dakić.
On je naveo da je u tužbenom zahtjevu tražio da povuku Šmita iz BiH, a da prije toga ponište sva akta koje je donio.
- Zatražio sam i da bude konstatovano da su moja ljudska prava bila ugrožena. Ako su ona bila ugrožena, onda su i svih ostalih koji žive u BiH. Vidjećemo šta će na kraju biti - rekao je Dakić.
Dakić je ocijenio da Šmitvo slanje izvještaja o stanju u BiH Savjetu bezbjednosti UN predstavlja još jedan njegov pokušaj da se u očima međunarodne javnosti legitimiše kao visoki predstavnik, a kako bi odgovornost za svoje dosadašnje aktivnosti pripisao međunarodnoj zajednici, a ne državi BiH ili Njemačkoj.
- Јedan od tri načina da nešto bude pripisivo međunarodnoj zajednici, konkretno UN, jeste da prvo postoji mandat Savjeta bezbjednosti, što u njegovom slučaju nije ispunjeno. Drugi način je da redovno izvještava Savjet bezbjednosti UN, što Šmit pokušava da nadomjesti. I treći da ovo tijelo verifikuje njegova akta. Od svih ovih elemenata Šmit pokušava iskoristiti ovaj drugi - naglasio je Dakić.
Govoreći o pitanju imovine, on je naveo da imovina ne može biti sporna, jer pripada entitetima, kao i da centralizacija koja se pokušava sprovesti, a što podrazumijeva da se i imovina prevede na zajednički nivo, nije u duhu, a ni po slovu Dejtonskog sporazuma.
- Ono što Šmit trenutno radi suprotno je međunarodnom pravu, nedozvoljeno i ništavno - naglasio je Dakić.
On je istakao da je i neozbiljno tvrditi da vlasti Republike Srpske "rade na secesionizmu" jer to "nije zasnovano na materijalnim aktima".
- Smatram da izvještaji o napretku BiH na evropskom putu, treba da budu utemeljeni na materijalnim dokazima o tome šta to naše vlasti rade. A smatram da rade mnogo na usklađivanju pravnog poretka Republike Srpske, odnosno BiH, sa pravnim tekovinama EU - ocijenio je Dakić.
Prema njegovim riječima, sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika je pravni, ali u isto vrijeme politički motivisan.
- On se trenutno vodi samo na domaćem nivou i presuda je odavno napisana. Da ima nekog prava do ovog postupka nikada ne bi ni došlo. To znači da pravo nije jedini okvir i motiv zbog kojeg se on vodi. Samim tim ograničavati ovu borbu, samo na ovu arenu, domaću, nije nikako dobro. Potrebno je pokrenuti postupke i pred međunarodnim sudovima - rekao je Dakić.