Volodin: Sve je počelo od bombardovanja Beograda, to ne smije da se ponovi
- Želja jedne strane, SAD, da imaju moć i hegemoniju nad drugim državama dovela je do brojnih problema. Kada govorimo o Јugoslaviji, sjećamo se i Libije, Iraka, Avganistana i drugih zemalja na koje su SAD izvršile agresiju. Ali, sve je počelo od Јugoslavije, od NATO bombardovanja mirnog Beograda - rekao je Volodin koji se putem video-veze obratio učesnicima međunarodne konferencije "Dugoročne posljedice bombardovanja Јugoslavije za srpsko društvo i formiranje multipolarnog sveta" u Ruskom domu u Beogradu.
On je poručio da sve zemlje, a prvenstveno zemlje EU, treba da shvate da kada su dozvolile da se bombarduje Јugoslavija, time su dozvolile uništenje mnogih drugih, nekada prosperitetnih zemalja sa originalnom kulturom i tradicijom.
Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko ocijenio je da je NATO agresija na SR Јugoslaviju bila kulminacija varvarskog projekta Zapada da učvrsti svoju hegemoniju i da je označila početak niza tragičnih događaja i praksu kršenja međunarodnog prava i principa UN.
On je naveo da je ono što je viđeno 1999. godine i ranije na prostoru Јugoslavije ponovljeno i u Ukrajini, odnosno da se išlo na jačanje nacionalne linije, separatizma, terorističkog djelovanja i ono što je najvažnije da se prenebregava konstitucija UN.
Ruski ambasador je rekao da se na primjeru Kosova vidi da je princip samoopredjeljenja vjerovatno bio važniji od principa integriteta i da se NATO, bez saglasnosti UN, stavio u zaštitu albanskog stanovništva koje je imalo sva prava.
On je naglasio da je upravo raspadom Јugoslavije i kosovskom krizom Zapad počeo da postiže svoje ciljeve i tu je počelo utvrđivanje NATO-a kao "neophodne odbrambene strukture", te da je nakon ratova u BiH i Hrvatskoj došlo i do širenja NATO-a.
Bocan-Harčenko je naveo da kosovska kriza nije mogla da bude riješena prije agresije jer Zapad to nije želio, ali su Srbi označeni kao oni koji nisu konstruktivni i nisu za dogovor.
On je ukazao na to da su Kumanovski sporazum i Rezolucija 1244 formalno i teoretski dobri dokumenti, ali da su oni koji su počeli njihovo kršenje Zapad, njegovi saveznici u NATO-u i EU "mirotvorci".
Govoreći o dijalogu kao načinu rješavanja krize na Kosmetu, Bocan-Harčenko je rekao da nije posrijedi nikakav dijalog već se njim prikriva agresivan stav Prištine, te da je sve usmjereno na to da Priština preuzme potpunu kontrolu na sjeveru i da Beograd prizna tu pseudo nezavisnost.
Rukovodilac ruske Federalne agencije za poslove Zajednice Nezavisnih Država, sunarodnika u inostranstvu i međunarodnu humanitarnu saradnju Јevgenij Primakov rekao je da je u vrijeme NATO agresije na SR Јugoslaviju u Rusiji bio totalni mrak, te da niko njegovog djeda nije nazvao herojem kada je okrenuo avion nad Atlantikom saznavši za odluku o bombardovanju.
On je naveo da su posljedice po stanovništvo na ovim prostorima ogromne, ukazavši da bi djevojčica Milica Rakić, koja je ubijena u bombardovanju, sada imala 28 godina.
Prema njegovim riječima, u to vrijeme svijet je bio unipolaran i na sceni je bilo pravo jačeg, a za te jake ne važe ni međunarodno pravo ni rezolucije.
Primakov je naglasio da 25 godina od nepravednog rata prema državi, koja ni prema kome nije bila agresivna, ništa više nije isto.
- Mi više nismo plijen. Mi smo veliki, nezavisan svijet. Mi više ne živimo u diktatu. Samostalni smo, plačemo za našim žrtvama i kada Srbi kažu - oprostićemo, ali nećemo zaboraviti, mi za ono što nam se dešava sada kažemo nećemo ni oprostiti ni zaboraviti - rekao je Primakov.
Moderator skupa Pavle Bušujev, koji je iznio dijelove izvještaja o posljedicama NATO bombardovanja na SR Јugoslaviju, rekao je da je na taj prostor bačena ogromna količina bombi, snage 70 puta veće od atomske bombe bačene na Hirošimu, ali da NATO nije mogao da ostvari svoje ciljeve jer je naišao na herojski otpor srpskog naroda koji je srušio mit i o njihovom "nevidljivom avionu i njihovoj nepobjedivosti".
- Udar Zapada na Јugoslaviju bio je uvod za napad na Rusiju, agresijom na Јugoslaviju u Rusiji je počelo preispitivanja odnosa sa Zapadom i počela je borba za slobodu - rekao je Bušujev.
Konferenciju, na kojoj će do kraja dana učestvovati brojni eksperti iz oblasti zdravlja, prava i međunarodne politike, organizovao je Institut za međunarodnu politiku i privredu, u saradnji sa partnerima iz Ruske Federacije.