Obilježeno deset godina krsne slave na Uneskovoj listi
U obraćanju zvanicama, direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić je u srijedu uveče podsjetio da se radi o prvom upisu Srbije na Uneskovu listu, dodavši da je "slava deo srpskog nasleđa, specifika naše kulture i tradicije", i da su se potrudili napraviti "knjigu koja će biti jedna vrsta brevijara o krsnoj slavi".
- Šta je slava nego zajednička trpeza - naglasio je Krstić, istakavši da je važno slaviti sve upise Srbije na Uneskovu, poput kola ili gusala, ocijenivši da je "svaki upis diplomatska pobjeda".
Sekretar Nacionalne komisije za saradnju sa Uneskom Јasna Zrnović je naglasila da naći se na listi Uneska nije jednostavan zadatak, kako se u našoj javnosti često misli, a upis znači da se država obavezuje da će element čuvati, poštovati konvenciju i sve preporuke, što nimalo nije lako.
-To što slavimo je obaveza. Slavimo što imamo priliku da zaštitimo - istakla je Zrnović.
Viši kustos i načelnica Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije Danijela Filipović je podsjetila na značaj rada mnogobrojnog tima na nominaciji slave za upis na listu Unesko, i istakla koliko je slava "vitalan element kulturnog nasleđa", dok "raznolikost praksi svedoči koliko je slava prisutna u svim domaćinstvima".
Prema njenim riječima, Srbija očekuje upis Kovačičkog naivnog slikarstvo na Uneskovu listu, a radi se na nominaciji Pirotskog ćilimarstva.
Knjigu je predstavio muzejski savjetnik Miloš Matić koji je istakao da je za nominaciju bilo potrebno prethodno uraditi temeljno etnografsko istraživanje i dati građu, odnosno dokumentovati šta je proslavljanje slave.
Etnografski muzej je sa stručnjacima iz drugih ustanova, sproveo obimna istraživanja 2010. i 2011. godine, koja su bila osnova za "Slavu porodice", jedinstvenu zbirku eseja eminentnih stručnjaka na temu porodične slave koja osvjetljava savremene oblike i značaj slavljenja u današnjem vremenu.
Matić je dodao da zbornik sadrži radove etnologa, antropologa, ali i one koji su obuhvatili i etnomuzikološki i etnolingvistički pristup, i da se na osnovu njega "neće moći saznati sve o slavi, ali hoće jedinstvo u različitosti".
-Predstavljamo da se slava slavi na različite načine, ali je njena religijska suština svuda ista. Ona se uporno stoljećima ne mijenja i do daljeg se neće mijenjati, a to je vitalni element nematerijalnog kulturnog nasljeđa - naglasio je Matić.
Etnografski muzej je pored knjige priredio i izložbu "Porodična slava", kojom predstavlja kontinuitet djelovanja na bilježenju i dokumentovanju porodične slave, kroz odabrane predmeta iz svoje zbirke, kao i svoje i fotografije dokumentacije Centra za nematerijalno kulturno nasljeđe.