Sretenje 2025. top baner
latinica  ћирилица
05/12/2024 |  18:12 ⇒ 06/12/2024 | 08:34 | Autor: RTRS

Bez svjedoka održano ročište Dodiku i Lukiću: Odbrana predočila dokaze - Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti (VIDEO)

Održano je još jedno, ovaj put nikada kraće 20-minutno ročište, u politički montiranom procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića zbog poštovanja zakona i Ustava Srpske i BiH, a ignorisanja odluka Kristijana Šmita. Umjesto svjedočenja profesora ustavnog prava Siniše Karana i pravnog savjetnika predsjednika Republike Slavka Mitrovića, čije je opravdano odsustvo Sud uvažio, dvije odbrane uložile su materijalne dokaze.
Goran Bubić - Foto: RTRS
Goran BubićFoto: RTRS

Njima raskrinkale, ustavno, zakonsko i vremensko podmetanje tužilačkog tima, prilikom "montiranja" optužnice.

Pravosudna simulacija sudskog procesa, još jednom je potvrđena. Umjesto da teret dokaznog postupka o navodnoj inkriminaciji snosi nikada brojniji – četvoročlani tužilački tim, što im je zakonska obaveza a nikako pravo ili alternativa, činjenice je morala da utvrđuje i dokazuje odbrana. I dokazala je! Nijemac Kristijan Šmit se u BiH nelegalno ušunjao! Dokazuje to zapisnik sa sjednice Savjeta bezbjednosti UN iz jula 2021. O imenovanju Šmita za visokog predstavnika članovi Savjeta jesu raspravljali na julskom zasjedanju, ali ga imenovali nisu! Njujorški zaključak o neimenovanju Šmita mjesto je pronašao u sarajevskom spisu, baš kao i rezolucije o imenovanjima svih legitimno izabranih visokih predstavnika u BiH od Karla Bilta pa do Valentina Incka.

- Prema sadržini aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH nužna potvrda Savjeta bezbjednosti, ta potvrda ide rezolucijom Savjeta bezbjednosti i da u ovom slučaju takav jedan pravni akt ne postoji. Slijedom toga smatramo da su izvan razumne sumnje dokazane tvrdnje odbrane od početka da gospodin Kristijan Šmit nije legalno nije legitimno potvrđen za visokog predstavnika u BiH slijedom toga nije mogao donositi pravna akta - istakao je Goran Bubić, branilac predsjednika Republike Srpske.

I original aneksa 10 mirovnog sporazuma za kojim je baš kao i za integralnim sporazumom tužilački kvartet bezuspješno navodno tragao, mjesto je pronašao u sudskom spisu – i to na francuskom i engleskom jeziku, uz prevod na srpski. Ako je i to "malo" dokaza bh. pravosuđu i javnosti da njemački "pridošlica" nema nikakvu, a kamoli zakonodavnu ulogu u BiH, odbrana se pobrinula i za supsidijarne fakte. Da razuvjeri sve sarajevske "šmitoljupce" dokazima je vremenski decidno posložila proces – od Šmitovih pisanija koje je nazvao izmjenama Krivičnog zakona, koje su u Službenom glasniku BiH objavljene tek 7. jula 2023., i o kojima je kabinet predsjednika Republike zvanično obaviješten četiri dana kasnije. Inkriminisane radnje koje su tužioci na teret stavili predsjedniku Dodiku i direktoru Lukiću međutim, datiraju već na 1. juli – što praktično znači nedozvoljenu tužilačku retroaktivnu primjenu.

- Nakon objave u Službenom glasniku teče tzv. vakasio legis koji je u pravilu osam dana, a najkraće može biti jedan dan pa iz toga proizilazi da u momentu kada su ukazi potpisani od strane predsjednika Republike Srpske ovo KD nije stupilo na pravnu snagu. A kako je načelo legitimitet temelj krivičnog prava, kako je zabranjeno načelo retroaktivnosti u krivičnom pravu, pa je to još jedan razlog zašto smatramo da ovu optužnicu ne bi trebalo prihvatiti - poručio je advokat Anto Nobilo

A isti dan 7. jula, dakle dok Šmitove pisanije zvanično nisu ni stupile na snagu, predsjednik Dodik je potpisao ukaze, a direktor Lukić izdao naloge za objavu u Službenom glasniku Srpske, za sarajevske tužilačke konstruktore, spornih odluka Narodne skupštine. I ta procedura objave akata republičkog parlamenta, ustavna je obaveza a ne htijenje ili želja, i Dodika i Lukića.

- Ustav i zakon uvijek štite nosioce javnih ovlaštenja u konkretnom slučaju predsjednika Republike i direktora Službenog Glasnika i to je jedan pravni standard koji postoji svugdje u svijetu to piše u svim ustavima i zakonima - rekao je Slavko Јandrić, zamjenski advokata Miloša Lukića.

A ono što piše u svim svjetskim, pa i bh. ustavima i zakonima, za sarajevsko pravosuđe očigledno ne važi. Primjer je to i današnje 20-minutno ročište koje je upriličila sudija Sena Uzunović. Iako je unaprijed obaviještena da su svjedoci opravdano odsutni i da će ulaganje dokaza kratko trajati, odbila je zahtjev odbrane da ove dvije procesne radnje spoji u jedno ročište.

- Ono što su uspjeli jeste da iz nekog cinizma zakažu baš danas ovo suđenje, ja sam jutros u šest sati morao da krenem da bih stigao ovdje, pa evo uspjeli su nešto da urade, malo su nas izmučili ali vidjećemo ko će koga na kraju da muči - rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Umjesto prava i pravde na sceni je farsični proces. I klasična sprega tužilaštva i suda u iživljavanju nad institucijama Srpske, smatraju srpski zvaničnici.

- Da je bilo loše vrijeme da se nije moglo iz Ciriha doletiti u Banjaluku ja sam siguran da bi oni već danas raspisali crvenu Interpolovu potjernicu. O čemu se ovdje radi – hoćete da donesete neke nepravne, nelegitimne, odluke, vama se nešeto žuri - istakao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

I u toj "žurbi" tužioci baš ni jednu primjedbu nisu iznijeli na dokaze odbrane. A i kako bi kada su u pitanju sve sami ovjereni i potpisani originalni dokumenti dobavljeni od depozitara – Francuske, Srbije, institucija Republike Srpske i BiH. Naspram dokaza koje su tužioci nudili i na kojima su bazirali optužnicu – sarajevskih novinskih članaka, nepotpisanih i neovjerenih sadržaja sa neprovjerenih internet stranica, čiju validnost zakonodavstvo ni jedne demokratske zemlje ne priznaje.

- Sve malo podsjeća na ono kada je zloglasni kardinal Rišelje rekao "dajte mi dva retka napisana rukom najvećeg pravednika ja ću u njima naći razlog da ga objesim", tako i ovo tužilaštvo postupa vodeći se stavom da im bilo ko da dvije rečenice gdje neko kritikuje Šmita i oni će potruditi se da ga osude - poručio je Miloš Lukić.

A baš se trude. I tužioci i sudija. I baš žure. Seni Uzunović bio je prespor ritam - ročišta svake sedmice. Sljedeće je planirala za samo četiri dana – već u ponedjeljak, kada bi svjedočenje trebalo da nastavi profesor ustavnog prava Siniša Karan.