Kobaš Lučić: U procesu pregovaranja važno da svi žele istinsko članstvo u EU
Lučićeva je istakla da svaka država treba da odabere svoj model pregovaranja, te da je na BiH da odluči da li će imati jednog ili više pregovarača.
- Pregovori nisu korak koji se odvija preko noći, neke države idu brže, neke sporije. Proces pregovora svakako nije sprint, nego maraton - navela je Lučićeva.
Ona je ukazala na važnost uključivanja stručnjaka u ovaj proces i neophodnost jasnih procesa odlučivanja unutar pregovaračkog sistema.
Lučićeva je u razgovoru sa predstavnicima medija iz BiH koji su boravili u studijskoj posjeti Hrvatskoj ocijenila je da su dešavanja u Ukrajini podstakla EU da dodatno otvori proces proširenja i približavanju Uniji zemalja u susjedstvu.
Lučićeva je rekla da je geopolitički trenutak podstakao EU da ponovo osmisli način na koji se može proširiti i obuhvatiti evropski kontinent s ciljem zajedničke stabilnosti, bezbjednosti, te zajedničkog prosperiteta.
- Nije tako slučajno da je ove godine donesena odluka o otvaranju pregovora sa BiH, da je Ukrajina ušla u proces pregovora, da Moldavija pregovara, da Srbija i Crna Gora ostvaruju napredak u pregovorima, Albanija i druge države koje su u procesu - navela je Lučićeva.
Kada je riječ o tempu kojim se BiH kreće u procesu pridruživanja EU, Lučićeva je rekla da se ti koraci nekada mogu činti sporima, ali da je odluka iz marta o dobijanju zelenog svjetla za otvaranje pregovora veliki korak.
- Za sljedeći korak morate ostvariti reforme koje nisu nedostižne i iskreno vjerujemo da će sljedeći korak uslijediti brzo - istakla je Lučićeva.
Sumirajući efekte hrvatskog članstva u EU, Lučićeva je navela da je Hrvatska, osim potpune transformacije društva u procesu pregovora, u prvih 10 godina članstva imala na raspolaganju 25 milijardi evra iz fondova EU.
- Ali nije to jedina korist ulaska. Koristi su u tome što ste dio kluba najrazvijenijih i najviših vrijednosti, imate priliku da odlučujete o politikama i propisima koje utiču na pola milijarde ljudi. Ta korist nije ona koja je prva vidljiva, ali je ne treba zaboraviti - zaključila je Lučićeva.
Јakša Puljiz iz hrvatskog Instituta za razvoj i međunarodne odnose rekao je da su od ulaska 2013. godine u EU, plate u Hrvatskoj porasle više nego dvostruko i da privreda bilježi visoke stope privrenog rasta, zahvaljujući čemu je sa početnih oko 60 odsto stigla do stope od 75 odsto razvijenosti EU.
- U prvoj deceniji članstva Hrvatska je ostvarila veliki ekonomski napredak i on se dobrim dijelom prenio na poboljšanje životnog standarda hrvatskih grđana - naveo je Puljiz, koji je predstavnicima 14 medija iz Republike Srpske i Federacije BiH govorio o prednostima članstva u EU.
Ključni izazovi u budućnosti, prema njegovim riječima, ostaju rad na poboljšanju životnog standarda stanovništva, jer uprkos brojnim poboljšanjima u ekonomskoj sferi, Hrvatska bilježi odliv stanovništva, a da se to smanji treba nastaviti raditi na poboljšanju životnog standarda.
- Bez bolje plaćenih radnih mjesta nećemo moći da očekujemo znatnije uticaje na poboljšanje životnog standarda, a do toga možemo doći samo ako privatni sektor bude u stanju obezbijediti svoju jaču poziciju na međunarodnim tržištima - naglasio je Puljiz.
On je naveo da se Hrvatska mora truditi i tražiti načine za rješavanje bolnih tačaka u nekim područjima kao što su pravosuđe, zdravstvo i upravljanje javnim preduzećima, u kojima nakon 10 godina članstva ni izbliza nema mjesta zadovoljstvu stanjem.
O Planu oporavka i otpornosti i hrvatskom iskustvu kao modelu za sprovođenje novog Plana rasta za zapadni Balkan, novinarima je govorio specijani savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske Zvonimir Savić.
Posjetu Zagrebu predstavnika medija iz cijele BiH, tokom koje su o hrvatskim iskustvima koristi od članstva u EU mogli čuti od visokih zvaničnika institucija ove zemlje, organizovala je Direkcija za evropske integracije BiH uz pomoć Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.