Nikolić: Nova generacija mladih svoju djecu ne vide u Beču, pa ni u Banjaluci, nego na starom kućnom pragu
Nikolić je istakao da je sve više povratničkih porodica koje napuštaju Zapad i da ovu priliku treba iskoristiti.
- Ohrabruje činjenica da sve više mladih porodica ima troje, četvoro i više djece, pa polako, ali odlučno se razbija nametnuta paradigma da je imati višečlanu porodicu teško i nezahvalno - naglasio je Nikolić u autorskom tekstu za Srnu pod nazivom "Decentralizacija ljudi i ideja".
SELO SRPSKE PROŠLO RAZLIČITE TRANZICIЈE
- Sve u prirodi kruži, materija, ali i trendovi. Proces industrijalizacije '60-ih i '70-ih godina u bivšoj Јugoslaviji doveo je do masovne migracije stanovništva sa sela u grad i to uglavnom mladih i školovanih ljudi, odnosno onih koji sa sobom nose ideje i viziju. Selo je staru slavu vraćalo u vremenima krize, ratova i pandemije, a to su vremena skromnosti, smanjenih očekivanja i stanja u kojem smo usmjereni jedni na druge i na one temeljne stvari: zdravlje, hranu i mir. Tako je i selo Republike Srpske prošlo različite tranzicije na različite načine, a težina posljedica zavisila je od intenziteta ratnih dešavanja, geografskog položaja i raspoloživih resursa - naveo je Nikolić.
On se kao osnivač Mreže mladih agropreduzetnika, prvog i jedinog generacijskog udruženja poljoprivrednih proizvođača u Republici Srpskoj koje okuplja mlade ruralnih područja, osvrnuo na odnos jedne nove generacije prema zemlji i selu, ali i prema porodici, vjeri i sistemu vrijednosti.
- Baveći se različitim temama u agrarnom sektoru kao najznačajniji posao pokazao se rad sa ljudima, odnosno rad na obrazovanju i motivaciji. Odabrali smo terenski posao i u potpunosti se izložili novim poznanstvima, zahtjevima, kritikama, ali i idejama i inicijativama. Kroz kampanje koje smo vodili, imali smo priliku da razgovaramo sa desetinama mladih širom Republike Srpske kako bismo shvatili šta je to što selu nedostaje da bi bilo poželjnije mjesto za život - naveo je Nikolić.
On je istakao da se pokazalo da buduća, najznačajnija, investicija na selu i u ruralnim područjima mora da bude život i živa zajednica, odnosno ljudi usmjereni jedni na druge i na zajednički rad koji vodi unapređenju socijalnog, kulturnog, duhovnog, ekonomskog, političkog i svakog drugog ambijenta.
- Ovaj cilj ne može da se postigne spontano i slučajno nego zahtijeva viziju, multidisciplinaran pristup i jasno /na/vođenje. Ubrzana globalna dešavanja i promjene zahtijevaju svakodnevno prilagođavanje okolnostima, a nova vremena zahtijevaju nove strategije - naglasio je Nikolić.
Prema njegovim riječima, ta nova vizija i strategija se zove "Selo Republike Srpske – moje mjesto za život" i prva je "bottom up" inicijativa koju su iznjedrili mladi ljudi Republike Srpske, i to oni koji svoju djecu ne vide u Beču, pa čak ni u Banjaluci nego na svom starom kućnom pragu.
FOKUS - MLADI, ŽENE, VETERANI
Nikolić je naveo da je ovaj strateški okvir neformalno prihvaćen od institucija Republike Srpske i zajedno ga dalje razvijaju i prilagođavaju ljudi iz Mreže mladih agropreduzetnika, Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, Univerziteta u Banjaluci i Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske. Inicijativa u fokus stavlja zajednicu i ljude, odnosno ciljne grupe ruralnog područja: mlade, žene i veterane.
- Sa željom da sistem i država dopre do što većeg broja ljudi na konkretan i koristan način u okviru programa `Selo Republike Srpske – moje mjesto za život` razvijamo programe i mehanizme podrške koji nisu samo i isključivo usmjereni na ekonomsko osnaživanje, kakva je do danas uglavnom bila praksa, nego i na aktivizam i razvoj individualnih kompetencija kod mladih, rehabilitaciju kod veterana i ratnih vojnih invalida, te ulogu i zdravlje kod žena ruralnog područja - naveo je Nikolić.
Koji su to mehanizmi?
Nikolić je istakao da sa mladim ljudima na selu implementiraju niz aktivnosti, a uz pomoć Јedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata Ministarstva poljoprivrede osigurali su sredstva za male projekte na selu koji zahtijevaju uspostavljanje zajednice i zajednički rad na društvenoj infrastrukturi, aktivnostima i manifestacijama.
- Sa veteranima i RVI, u saradnji sa Organizacijom amputiraca UDAS uspostavljamo prvu veteransku zadrugu kojom želimo da obuhvatimo što veći broj veterana, a zajednički proizvodi biće posebno valorizovani na tržištu. Posmatrajući žene na selu, posebna pažnja treba da bude usmjerena na onu iskonsku ulogu žena kao supruga i majki i tu plemenitu svrhu želimo da promovišemo, te o njihovom zdravlju i dobrobiti da brinemo - naveo je Nikolić.
On je poručio da od prisustva mladih na selu zavisi teritorijalni integritet, samodostatnost u hrani i pronatalitetna obnova.
- Tamo gdje žive mlade porodice, tamo je i Republika Srpska, dok nad praznim područjima ova zemlja polaže samo formalno pravo - naglasio je Nikolić.
OHRABRUЈE DA SVE VIŠE MLADIH PORODICA IMA TROЈE, ČETVORO I VIŠE DЈECE
Nikolić je istakao da je iz ugla proizvodnje hrane kao strateški važnog resursa riječ o grupaciji koja je u naponu snage, ali i koja lakše i efikasnije prihvata nove tehnologije i pristupe savremene proizvodnje, te ono najbitnije - riječ je o generaciji u reproduktivnom dobu koja će da iscrta demografsku sliku Republike Srpske.
- Ohrabruje činjenica da sve više mladih porodica ima troje, četvoro i više djece, pa polako, ali odlučno se razbija nametnuta paradigma da je imati višečlanu porodicu teško i nezahvalno - naglasio je Nikolić.
I vladin i nevladin sektor, kaže, želi da motiviše na rađanje novog života na selu, što je u osnovi inicijative "Selo Republike Srpske – moje mjesto za život".
- Tome doprinose inicijative poput subvencionisane nabavke "belarus" traktora, pri čemu je bodovan status porodica sa troje i više djece, te simboličnim nagradama "Zlatno klasje Republike Srpske", praćenim sistemskim mjerama Ministarstva poljoprivrede, poput novčane naknade za novorođeno djete na selu i naknade za nezaposlene porodilje - naglasio je Nikolić.
SVE VIŠE POVRATNIČKIH PORODICA SA ZAPADA
Nikolić je istakao da su dodatni motiv ispunjenja strategije ljudi koji će u budućnosti da se vrate iz zemalja Zapadne Evrope u Republiku Srpsku, ali i oni koje će da se vrate iz grada u selo.
- Sve je više povratničkih porodica koje Zapad napuštaju uglavnom iz tri razloga: smanjenje ekonomske potentnosti zemalja Zapadne Evrope, prisustvo migranata, te nametanje društvu moralnih i duhovnih izopačenosti, posebno onih usmjerenih ka djeci. To su ljudi koji će u Republiku Srpsku, da se vrate sa novim iskustvima, idejama, radnim navikama, ali i sa početnim kapitalom - naglasio je Nikolić.
Ona smatra da ovu priliku treba iskoristiti i na ispravan način integrisati u socio-ekonomski ambijent sela sve one koji su ostali i koji će se vratiti. Ključ rješenja je, kaže, u pronalaženju i izgradnji predvodnika, podsticanju na aktivizam i smanjenje očekivanja.
RENESANSA RURALNIH PODRUČЈA - NOVI TREND
- Renesansa ruralnih područija postaje novi trend, a naš odnos i politike prema tom trendu odrediće brzinu i efikasnost revitalizacije ruralnih područja - naglasio je Nikolić.
On je istakao da te politike moraju da daju podršku regionalnim liderima i da podstiču decentralizaciju ljudi i ideja, jer su to pokretači života sela, a svaka od tih politika u svojoj osnovi mora da ima elemente pronatalitetne obnove.
U tom smjeru, dodao je on, i Univerzitet u Banjaluci ide ka decentralizaciji aktivnosti i u Obudovcu kod Šamca osniva podorganizacionu jedinicu pod nazivom "Centar izvrsnosti u poljoprivredi" koji će da se bavi istraživanjima, izgradnjom kapaciteta, novim tehnologijama, ali i novim agrarnim i socio-ekonomskim politikama i biće generator razvoja socijalnog ambijenta Posavine.
- Razgovarajući sa mladim ljudima iz ruralnih područja širom Republike Srpske, na osnovu velikog uzorka ispitanika, utisak je da su izazovi brojni, ali stanje je dobro. Mnogo posla nas čeka, ali ne bojimo se rada. Naša zona odgovornosti je puno šira od našeg dvorišta i ono najbitnje: selo grade ideje i ljudi", poručio je Nikolić u tekstu koji je objavljeni na sajtu Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske.