Babić: Državnom savezu prethodi proučavanje zajedničke istorije i nasleđa
Babićeva je predsjednik književnog udruženja "Susret" Trebinje i predsjednica "Besmrtnog puka Srpske".
Autor je knjige "Srpsko pitanje na prelomu epoha", a uskoro se očekuje i izlazak knjige "Rusko pitanje na prelomu epoha".
Prva knjiga je već dostupna i na srpskom i na ruskom, a i druga je planirana za oba jezička područja.
Srpsko-rusko bratstvo je naš prioritet. Utemeljio ga je Sveti Sava, na duhovno-moralnim vrijednostima.
Ono ima saborni karakter i veliki značaj za region, Evropu i svijet.
To je između ostalog, zapisano u Povelji srpsko-ruskog bratstva, čiji ste Vi jedan od donosilaca.
Rusija je danas nesumnjivi vojno-politički lider savremenog svijeta, jedan od predvodnika BRIKS-a i svjetske većine.
Kako vidite srpsko-rusko bratstvo danas i njegov značaj? Kako, kojom brzinom i u kojim sferama da ga razvijamo?
- Srpsko-rusko bratstvo danas dobija novu dimenziju. Pred nama stoji mogućnost zajedničkog djelovanja u pravcu vaspostavljanja novog/starog civilizacijskog državotvornog modela saradnje, koje svoju materijalizaciju treba da dobije u nekom obliku državnog saveza kao najjačeg oblika utvrđivanja i potvrđivanja naših duhovnih, kulturnih i političkih veza (ovaj savez će svakako biti dio većeg saveza slovensko-pravoslavne civilizacije, ali on zahtijeva posebnu odvojenu analizu - rekla je Babićeva za informativni portal srpsko-ruskog bratstva.
S tim u vezi, kao priprema stvaranja ovog saveza, najprije treba djelovati na planu duhovnosti, kulture i nauke.
Pošto su u domenu duhovnosti naše veze najjače najprije treba sinhronizovati izučavanje naše zajedničke pravoslavne slovenske istorije i zajedničkog crkvenoslovenskog nasljeđa (srpskoslovenskom i ruskoslovenskog paralelno, imajući u vidu pravni i duhovni značaj Nomokanona Svetog Save, Dušanovog Zakonika, Sudebnika iz 1497. i 1550. godine, Sabornog uloženia od 1649. godine...) počevši, kao minimum od srednje škole.
Pomaci u tom pravcu već postoje i otvorena je diskusija na visokom nivou i dobro je što je jasno shvaćeno da se radi o identiteskoj problematici bez čega nema stvaranja imperopodobne nad/državne strukture koja pretenduje na dugotrajnost.
Potom, treba da se oslonimo i na svoju srpsku i rusku kulturu i narodnu tradiciju (koja se, nažalost, vrlo često predstavlja retrogradno) i da u toj oblasti inteziviramo saradnju preko različitih kulturno-umjetničkih društava i ustanova.
Potrebno je mnogo veće ulaganje u kulturu s akcentom na oblike koji su bliski mladom naraštajima.
Tu će "obračun" sa površnom omamljujućom pop kulturom biti najizazovniji.
Stvaranje istinske elite u oblasti kulture i nauke, koja će biti svjesna planskog karaktera obrazovnog sistema Zapada, kao idejnog takmaca, predstavljaće okosnicu srpsko-ruskih odnosa u vijeku koji je pred nama.
Ta elita mora da svoje utemeljenje nađe u rodoljublju.
To će takođe predstavljati veliki izazov – otvaranje svijesti naraštaju koje dolazi o veličani sopstvene civilizacije i njenog ogromnog naslijeđa.
Naši odnosi se trenutno najbrže razvijaju u oblasti duhovnosti, nauke i kulture, zbog logike situacije, jer se u otežanim političkim okolnostima, stalnih pritisaka i ucjena, nalaze i srpske, i ruske zemlje.
- Počevši od naredne godine, uslijed svukupne ubrzane promjene, stvaranja novih saveza i geopolitičkih preraspodjela, jačanja uloge Rusije i njenog prirodnog kretanja ka objedinjavanju svojih istorijskih zemalja i zaštite svojih saveznika, doći će i do ubrzanog razvoja srpsko-ruskih političkih odnosa i kristalizacije težnji i mogućnosti - navodi Babićeva.