"Narodna skupština se bori za reafirmaciju pravne države"
Cvijanovićeva je na posebnoj sjednici Parlamenta Srpske istakla da su se u sarajevskim i pojedinim stranim krugovima čule svakakakve kvalifikacije ove sjednice - od rušenja ustavnog poretka, zaštite pojedinca i ko zna čega još, a suština je nešto sasvim drugo.
- Mislim da se Narodna skupština bori za reafirmaciju pravne države koja je u
BiH u posljednjih 20 i kusur godina potpuno urušena. Ova skupština se bori za ustavnu BiH i vladavinu prava u kojoj niko neće biti izložen pravosudnoj inkviziciji samo zato što svoj posao radi u skladu sa ustavom i zakonima - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se Narodna skupština Srpske bori za državu u kojoj će zakone donositi oni koji su za to ustavom ovlašteni.
- Iako to možda nekima koji inače ništa neće da vide, ne djeluje tako, ova skupština se bori i za kredibilan put ka EU, u kojem će domaće institucije na snovu svog demokratskog i ustavnog kapaciteta izvršavati svoje obaveze, a
EU ih ocjenjivati na način kako se ocjenjuju suverene zemlje, a ne protektorati ili kolonije - navela je Cvijanovićeva.
Ako se izuzme rasprava o prijedlozima zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka BiH, koju su delegirale opozicione partije jer imaju određene zamjerke i zabrinutosti oko teksta ovih zakona, čije usvajanje je bilo predviđeno u Parlamentarnoj skupštini BiH, kaže Cvijanovićeva, tačka kojom se tretira urušavanje ustavnog poretka Srpske, a time i BiH je iznuđena.
Ona je pojasnila da je ova tačka iznuđena kontinuiranim urušavanjem dejtonske ustavne strukture, omalovažavanjem ingerencija Republike Srpske, neustavnim djelovanjem neizabranih stranaca koji su uporno uzurpirali prava koja isključivo pripadaju demokratski izabranim institucijama.
Ostim toga, kaže Cvijanovićeva, ova tačka je iznuđena dnevnim uplitanjem pojedinih ambasada u ono što bi trebalo da bude normalan politički život jedne zemlje, pretvarajući ga u jedno haotično stanje, pa i mržnjom koju su takvim intervencijama podgrijavali i hranili unutar BiH i brojnim drugim devijacijama kojima se svjedoči skoro tri decenije.
- Nije tajna da su sve te devijacije kulminirale u jednoj krovnoj nenormalnosti koja se manifestuje kroz sudski proces koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske da bi se spriječilo da on ostvaruje svoju ustavnu obavezu koja se odnosi na završetak zakonodavnog procesa nakon što je Narodna skupština Srpske usvojila određene zakone - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da se čak i političkom Sarajevu čuju, ne javno, stavovi da je to pravna farsa i postupak iz kojeg se teško može izaći neukaljanog pravnog obraza.
- Tamo ćete čuti isto tako da je svaka odluka, i osuđujuća i oslobađajuća, uvod u dodatnu, najveću ustavno-političku krizu, jer taj proces jednostavno nije trebalo da se desi. U Republici Srpskoj čućete ocjene da je to montiran, politički proces, odnosno proces kojim se politički obračun realizuje putem pravosudnih institucija - dodala je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da i pojedini strani predstavnici, koji nastoje da normalno prosuđuju, kažu da je to bilo nepotrebno i da dodatno komplikuje stvari u BiH.
- Taj proces bazira se na izmjenama koje je Kristijan Šmit neustavno i
nepravno, naravno i nedemokratski unio u Krivični zakon BiH da bi uspostavio
svoj supremat nad institucijama, nad pojedincima, nad zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim vlasima jedne zemlje u čijem Ustavu piše da je demokratska i suverena, a ispada da zbog svega navednog ona to nije, i sve to mimo bilo kakvog ovlaštenja datog u Dejtonskom sporazumu - istakla je Cvijanovićeva.
Brzina kojom se nastoji okončati proces, koji nije ni trebalo, ni smjelo da se desi, naglašava Cvijanovićeva, ukazuje na silu i na lošu namjeru.
- Činjenica da se bolesnog čovjeka, ko god da je on, želi držati u sudnici po više sati više puta nedeljno, a zanemarivanje zdravstvenog stanja je klasično kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, opet upućuje na silu, iznuđenu brzinu i pritisak - ukazala je potpredsjednica SNSD-a.
Govoreći o kredibilnosti, Cvijanovićeva ističe da je sramota da je Sud BiH kao vještaka medicinske struke odredio nekoga kome nije specijalnost oblast na koju se
odnosi stanje i operativni zahvat kojem je bio podvrgnut predsjednik Srpske Milorad Dodik.
- Posebno je sramotno i degradirajuće po taj isti Sud što je kao medicinskog vještaka angažovao politički ostrašćenog čovjeka koji svoju obijest i mržnju nije mogao sakriti već je po društvenim mrežama postavljao kometare u kojima predsjednika Republike Srpske upoređuje sa Hitlerom i Gebelsom - navela je Cvijanovićeva.
Ona je upitala da li je taj čovjek sudski vještak medicinske struke ili politički akter?
- Ovaj sudski proces nije smio, ni trebalo da se desi i od samog početka i tokom svog dosadašnjeg trjanja je apsolutno kontaminiran – bilo da je riječ o načinu i tvorcu normiranja krivičnog djela, proceduralnim propustima na koje je upućivao advokatski tim odbrane, pritiscima u vezi sa ubrzanjem procesa bez obzira na zdravstveno stanje pacijenta, te bjesomučnim komentarima lica koje je angažovano kao medicinski vještak - navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je bazična stvar i korijen iz kojeg proističe suštinski izazov za vladavinu prava činjenica da nijedan visoki predstavnik Ustavom BiH nije prepoznat kao predlagač zakona, niti kao zakonodavac.
- Dakle, ako je BiH i najmanje od onog što bi bila pravna država, ovaj sudski postupak nije smio i nije trebalo da se desi, jer je neustavan - navela je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je u Narodnoj skupštini Srpske, ali i na brojnim drugim mjestima ukazivano na deficit samog imenovanja u slučaju Kristijana Šmita, a koje je Aneks 10 Dejtonskog sporazuma propisao za visoke predstavnike.
- Ali i da taj deficit ne postoji, visoki predstavnici nisu po međunarodnom pravu dobili ovlaštenje da djeluju kao zakonodavci. Mnogo puta je ukazivano na štetnost, po unutrašnje odnose i procese, djelovanja koje se bazira na nametanju zakona i drugih rješenja od strane takvih neizabranih pojedinaca – stranaca, kao i na nespojivost takvog nedemokratskog, kolonijalnog djelovanja sa procesom evropskih integracija - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da je sa aspekta međunarodnog prava neodrživ način na koji je naknadno uspostavljen Savjet za implementaciju mira, kao i način na koji je ovaj savjet, mimo međunarodnog prava, izmislio ovlaštenja za visoke predstavnike, dodajući da je to suprotstavljeno evropskim vrijednostima i pravnoj i političkoj praksi.
- Da ovakva rješenja nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom ukazivali su i neki od prvih visokih predstavnika, kao i oni međunarodni ili domaći pravnici i eksperti koji nisu htjeli pogaziti svoju struku jer nisu htjeli biti podanici niti prihvatiti da budu dio mašinerije koja nastoji da na osnovu neprava uruši pravo - istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da u tome nema ničega buntovničkog, već potreba da se stvari dovedu u red i da pravo, kao i pravo na pravo služi svima bez izuzetka, kao što ni u onome što rade institucije Srpske nema ničega pobunjeničkog.
- Treba reći i da je teza kako navodno odluke visokih predstavnika, čak i onih
legalno izabranih, automatski postaju dio međunarodnog prava mit ili narodski rečeno – najobičnija izmišljotina - naglasila je Cvijanovićeva.
Ono u šta su se nelegalnim putem transformisali visoki predstavnici, ističe Cvijanovićeva, ozbiljna je smetnja bilo kakvom kretanju BiH ka EU, jer jedino domaće institucije mogu i moraju da djeluju na tom putu, pri čemu se to djelovanje zasniva isključivo na njihovom demokratskom kapacitetu.
- OHR se postavlja kao konkurent prema EU i koliko god puta kažu da pomažu EU, znajte da je to laž jer su im svaki put odmogli...Oni su urušili i brojne unutrašnje dogovore u BiH dijeleći nas na poslušnike i neposlušnike, na ove ili one i sve ono drugo što su ovdje naopako radili - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da je BiH u konstantnoj krizi, ne zbog bilo kakvog djelovanja institucija ili pojedinaca iz Republike Srpsje, već zbog ovih navedenih, ali i brojnih drugih nenavedenih, a nametnutih nepravilnosti i eksperimentalizma u koji su sve uvukli kreatori pravnog, a posljedično i političkog haosa.
Cvijanovićeva je ocijenila da je EU jedini ljepilo u BiH koje njene narode i njene entitete drži na okupu i da ga zato ne treba upropastiti.
Ona je istakla da je sigurna da bi taj put bio brži, kredibilniji, uspješniji da nekima nije služio ne za postizanje krajnjeg cilja - članstva u EU, već za obračun sa Republikom Srpskom.
- Spas za ovu situaciju može se naći u tome da se rješenja traže u domaćim istitucijama i da se ova država vrati onima kojima i pripada, a to su njeni entiteti i narodi - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da se proces odlučivanja treba vratiti domaćim institucijama i da se u skladu sa njihovim nadležnostima donose zakoni.
- Priča oko toga kako se ovdje brani jedan čovjek ne pije vodu. Ovdje se brani institucije - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala i da je pravo Narodne skupštine Srpske da o ovome raspravlja i donosi zaključke.
- Kamo sreće da su Narodne skupštine u svim svojim sazivima branile sve svoje predsjednike i predstavnike, a ne da su ih prepuštali na milost i nemilost onima koji im nikada nisu željeli dobro - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je obaveza Narodne skupštine da se o svim devijacijama u društvu koje gledamo već decenijama pozabavi na pravi način.
- Ne slažem se sa onima koji kažu da se odbranom Ustava i ustavne pozicije institucija nekom gura prst u oko. Da li ne bi bilo guranje prsta u oko da svi puzimo i kažemo može kako hoćete, radite šta hoćete, ne treba nam ni Ustav ni zakoni - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da se posebno rastužuje kada vidim kako domaći političari u Srpskoj zbog nekog svog sitnog političkog šićara nastoje da uvlače u ovu priču predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbiju.
- To je neodgovorno i neozbiljno i služi podgrijavanju mašte onih koji šire laži od političkog Sarajeva, pa do pojedinih stranih krugova. To je kontarproduktivno za Srbiju i Srpsku. Neprimjereno je da ovim pitanjima prilazimo na ovakav način - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su neke reforme provedene tako što su nametnute, neke su prihvaćene, ali nijedna od tih stvari nije se našla u Ustavu BiH.
- Sve druge stvari su opstale nedovršene i upravo zbog tih nedovršenih stvari pravi se pritisak prema Srpskoj - rekla je ona.
Ona je ocijenila da priča oko sudskog postupka predstavlja krovnu nenormalnost svih preživljenih u prethodnom periodu.
- Mislim da ova generacija političara nije spremna da žrtvuje Ustav - rekla je Cvijanovićeva.