Ćorić: U toku gradnja 120 kilometara auto-puta, 2026. završetak dvije dionice
- Naš ključni projekat od nacionalnog interesa je spajanje Banjaluke sa Beogradom. Dionica od Bijeljine do Rače biće završena 2026. godine i na njoj uspješno radimo u punom kapacitetu - istakao je Ćorić.
On je napomenuo da je ugovorena vrijednost ovog projekta 258,1 milion KM, a finansiranje je dogovoreno između vlada Republike Srpske i Srbije u omjeru 20:80 odsto.
Druga dionica čiji je završetak predviđen u 2026. godine je na Koridoru "Pet ce" kod Doboja, Putnikovo Brdo, za koju Ćorić navodi da je najzahtjevniji projekat koji su Autoputevi radili.
- Ta dionica je duga 5,6 kilometara, ali je izuzetno zahtjevna. Na tom projektu smo imali problema kod izgradnje tunela jer se pokrenulo klizište. To je usporilo radove, ali svi ostali radovi su u završnoj fazi - rekao je Ćorić.
Ćorić je pojasnio da je ta dionica sačinjena od velikih putnih objekata, poput mosta preko rijeke Bosne i magistralnog puta, vijadukta, nadvožnjaka, usjeka i dva tunela, od kojih jedan siječe međuentitetsku granicu.
On je rekao da je realizacija ovog projekta finansirana kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 150 miliona evra i bespovratnim sredstvima EU preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 38,7 miliona evra, a sedam miliona evra obezbjeđeno je za nadzor nad projektom.
Kad je riječ o preostalim dionicama auto-puta od Banjaluke do Beograda, Ćorić je naveo da su u toku pripremni radovi na dionici od Vukosavlja prema Brčkom, što je povjereno kineskoj kompaniji sa kojom se u narednoj godini očekuje potpisivanje finansijskog ugovora i početak gradnje.
- Finaliziramo pregovore sa Kineskom bankom oko potpisivanja finansijskog ugovora za izgradnju dionice od Bijeljine do Brčkog, gdje su izabrani izvođači radova. Kineski partneri nas uvjeravaju da će ovu dionicu, ukoliko budu postojali uslovi, završiti do kraja 2026. godine. To je, prema mom mišljenju, malo preambiciozno, ali kad su kineski partneri u pitanju nikako ih ne treba potcijeniti - istakao je Ćorić.
Prema njegovim riječima, ugovorena vrijednost oba projekta iznosi skoro milijardu KM.
Ćorić je naveo da je u narednoj godini potrebno riješiti situaciju na Koridoru "Pet ce", od Vukosavlja prema Doboju, jer će to biti jedina dionica na auto-putu od Banjaluke do Beograda, na kojoj nije ugovoreno izvođenje radova.
On je naglasio da je riječ o jednoj od najfrekventnijih dionica auto-puta u BiH, te da su interes za učešće u realizaciji već izrazile određene strane kompanije.
Ćorić je ukazao da je u Republici Srpskoj aktuelno još jedno gradilište auto-puta, i to na području Prijedora, gdje kineski koncesionar gradi prvu dionicu auto-puta Banjaluka-Prijedor-Novi Grad, a ugovorena vrijednost radova iznosi 297 miliona evra.
- Kada sve ove vrijednosti stavimo na papir i saberemo, dolazimo do činjenice da se u Republici Srpskoj, u ovom trenutku, samo u izgradnju auto-puteva ulaže 2,1 milijarde KM - naglasio je Ćorić.
KINESKI PARTNERI ZAINTERESOVANI ZA DIONICU GLAMOČANI-MLINIŠTA
Ćorić je napomenuo da postoji ozbiljno interesovanje za početak radova na dionici od Mrkonjić Grada prema Banjaluci i samoj obilaznici oko Banjaluke, koja će se morati uvrstiti u prioritete od izuzetne važnosti.
- Cilj je da sutra kada izgradimo auto-put Prijedor-Banjaluka, taj auto-put pomenutom obilaznicom povežemo sa auto-putevima koje već imamo - naveo je Ćorić.
Ćorić je istakao da su kineski partneri zainteresovani za dionicu auto-puta Glamočani–Mliništa, što je ustvari nastavak evropskog pravca E 661 od sjevera ka jugu.
Sastavni dio tog auto-puta je obilaznica Banjaluka, a Ćorić je naveo da su Autoputevi Republike Srpske, uz finansiranje od Evropske komisije, pokrenuli izradu planske i studijske dokumentacije za obilaznicu, od čvora Glamočani do čvora Banjaluka jug, u dužini od 20 kilometara.
- Za finansiranje izgradnje ove dionice planirano je apliciranje za kreditna sredstva kod Evropske investicione banke. Izmjenjeni prijedlog koji je dostavio kineski partner, odnosi se na izgradnju 42 kilometra auto-puta, od obilaznice Banjaluka do Mrkonjić Grada i procijenjen je na približno 406 miliona evra, te ostavlja mogućnost fazne izgradnje - pojasnio je Ćorić.
Osim toga, dodao je Ćorić, intenzivno se priprema realizacija prvih projekata brzih puteva u Republici Srpskoj.
On je podsjetio da je potpisan ugovor o tehničkoj saradnji sa kineskom kompanijom "Šandong" o izradi tehničke dokumentaciju za potrebe realizacije projekta izgradnje brzog puta Bijeljina-Zvornik-Milići-Han Pijesak-Sokolac, koju će kineski partner donirati "Autoputevima".
- To će nam umnogome olakšati pripremu i realizaciju ovog projekta. Na istoku je planirana izgradnja i brzog puta od Višegrada ka Sarajevu, što predstavlja južni krak auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd, a u planu je i izgradnja brzog puta Foča-Trebinje. U skladu sa Prostornim planom Republike Srpske, spremamo studijsku i plansku dokumentaciju za Јadransko-jonski koridor, koji treba da ide i teritorijom Republike Srpske - naveo je Ćorić.
PORAST BROЈA KORISNIKA TAG UREĐAЈA
Ćorić je rekao da su Autoputevi u ovu godinu ušli sa akcijom "Uzmi TAG, prođi brže", kojom su korisnicima približili uslugu elektronske naplate putarine, kao najpovoljnijeg i najbržeg načina plaćanja putarine.
- Po cijeni od 16 KM, novi korisnici su mogli da kupe TAG uređaj i da kroz naplatne stanice prolaze bez stajanja i čekanja u redovima. Tokom ove godine prodali smo 10.546 TAG uređaja, što je za skoro duplo više nego u 2023. godini - rekao je Ćorić.
Ćorić je naveo da danas, u ukupnom iznosu naplaćene putarine, korisnici TAG uređaja učestvuju sa više od 30 odsto.
"Kada je već riječ o putarini, moram da kažem da smo u ovoj godini zabilježili rekordan prihod po osnovu putarine, i to u avgustu, kada je naplaćeno gotovo četiri miliona KM. Zaključno sa novembrom, ostvaren je prihod od 35,2 miliona KM, dok je za cijelu prošlu godinu iznosio 35,8 miliona KM, tako da sa pravom očekujemo da godinu zaključimo sa više od 40 miliona KM u kasi", istakao je Ćorić.
On je naveo da se auto-putevima u Repubilci Srpskoj iz dana u dan kreće sve više vozila, te istakao da je apsolutni rekord ostvaren u avgustu, kada je evidentirano 738.170 vozila.
Ćorić je dodao da su u ovoj godini korisnicima omogućili jednostavniji način dopune korisničkih računa, i to putem mobilne aplikacije "Autoputevi – ENP".
- Za sada imamo 4.448 korisnika, a njih 3.637 aktivno je koristilo svoj nalog preko mobilne aplikacije. Korisnici aplikacije, za sada, mogu da dopune svoje račune i prate potrošnju, a naš sledeći korak u unapređenju usluga jeste potencijalna integracija sa drugim servisima za plaćanje, kao što su aplikacije za mobilno bankarstvo, telekom operateri i slični servisi - najavio je Ćorić.
On je precizirao da je za narednu godinu planiran redizajn mobilne aplikacije i razvoj dodatnih funkcionalnosti za biznis korisnike, odnosno za pravna lica i firme, koje imaju flote vozila, kako bi im olakšali korištenje TAG uređaja.
Ćorić je podsjetio da su u toku finalne aktivnosti na uvezivanju sistema elektronske naplate sa "Putevima Srbije", tako da će korisnici ubuduće koristiti jedan TAG za plaćanje putarine pri putovanju u Srbiju.
- Nešto slično za sada imamo sa Federacijom BiH, odnosno našim korisnicima smo ponuduli mogućnost da na svojim TAG uređajima instaliraju račun Autocesta FBiH i da samo jednim uređajem plaćaju putarinu i Republici Srpskoj i u FBiH - naveo je Ćorić.
Kad je riječ o novitetima, Ćorić je ukazao na nedavnu izmjenu pravilnika o naplati putarine, u dijelu koji se odnosi na kategorizaciju vozila, koja je sada usklađena sa pozitivnim evropskim iskustvima i propisima.
On je podsjetio da je dosadašnjom kategorizacijom bila propisana samo jedna visina na prvoj osovini, na osnovu kojeg su vozila bila razvrstavana od prve do četvrte kategorije.
- Izmjenama pravilnika visinski raspon podijeljen je na tri nivoa što će umnogome olakšati vlasnicima nekih vozila, koja su zbog sitne razlike u visini bila svrstana u veće kategorije, pa su samim tim plaćali više na ime putarine. To su uglavnom manja dostavna vozila, kombiji ili kediji - rekao je Ćorić.