Laketa: Možemo odgovoriti svim migrantskim izazovima
- Služba za poslove sa strancima je od 2023. godine do danas ostvarila dobre rezultate kada su u pitanju migracije. Svakodnevno se rad Službe za poslove sa strancima podiže na veći nivo i u narednom preiodu ćemo nastaviti taj trend - istakao je Laketa.
On je precizirao da je tokom 2023. godine registrovano 31.000 migranata, dok ih je u 2024. godini bilo nešto više od 21.000.
- Svi koji su došli u BiH i koji su registrovani u privremenim prihvatnim centrima izrazili su namjeru za azil i u skladu sa zakonom im izdajemo određene potvrde i oni i dalje regulišu svoj status u Ministarstvu bezbjednosti u Savjetu ministara, odnosno u Sektoru za azil - pojasnio je Laketa.
Govoreći o kapacitetima i izazovima, te eventualnom povećanju priliva migranata s obzirom na situaciju u Siriji, Laketa je istakao da BiH ima kapacitete za smještaj 5.000 migranata, a trenutno ih koriste njih 600.
- Evidencije koje imamo unutar naših kampova pokazuju da su najveći broj migranata u ovoj godini bile izbjeglice iz Sirije. Trenutno se u našim centrima nalazi 600 migranta, što je mnogo manje nego što neke brojke pokazuju - rekao je Laketa.
U 2004. VRAĆENA 464 STRANA DRŽAVLjANINA
Kada je riječ o procesu repatrijacije stranih državljana koji nelegalno borave u BiH, Laketa je naveo da je Služba za poslove sa strancima BiH posvećena problemu njihovog povratka u zemlje porijekla, te da je najčešći problem što pojedine zemlje ne žele da sarađuju ne samo sa BiH nego i sa svim susjednim zemljama u regionu.
- Ostvarili smo napredak na planu vraćanja migranata koji dolaze iz rizičnih država. Najveći problemi sa kojim se susrećemo jeste samo utvrđivanje identiteta, onih koji dolaze iz Iraka, Avganistana, Sirije i nekih drugih zemalja koji su prisutni ovdje unutar BiH. Oni ne žele da se vrate u zemlju porijekla iz koje su došli - rekao je on.
Laketa je napomenuo da BiH ima potpisane sporazume sa određenim državama po pitanju vraćanja njihovih državljana, ali i ukazao da pojedine ambasade koje su rezidentne, odnosno, prisutne u BiH ili u susjednim zemljama ne pokazuju volju za bolju saradnju sa Službom za poslove sa strancima.
- U 2024. godini smo vratili ukupno 464 strana državljanina. Na dobrovoljnoj osnovi vraćeno je njih 394, prisilno 18, te 52 po sporazumu o readmisiji - precizirao je Laketa.
On je naveo da će Služba za poslove sa strancima BiH i u narednom preiodu nastaviti sa ovim poslom i trendom povratka stranih državljana u zemlje porijekla.
IMA ZLOUPOTREBA RADNIH DOZVOLA
Kada je riječ o legalnim migracijama i izdavanju radnih dozvola, odnosno "viza D" za strane državljane, Laketa je naveo da je u posljednje vrijeme to pitanje bilo jedan od velikih izazova ne samo za Službu za poslove sa strancima već i agencija i zavoda za zapošljavanje u BiH.
Laketa je pojasnio da je uloga Službe za poslove sa strancima da, na osnovu dozvola izdatih od zavoda za zapošljavanje i od poslodavaca, ovjerava pozivna pisma i daje saglasnost za preduzeća u BiH, na osnovu čega strani državljani mogu dobiti radnu vizu.
- U posljednje vrijeme smo primijetili da je došlo do zloupotreba, a riječ je o legalnim migracijama. Služba je izdala instrukcije i upozorili smo institucije koje učestvuju u lancu izdavanja radnih viza da dolazi do zloupotreba, te da svi obrate pažnju prilikom izbora agencija sa kojima rade - rekao je Laketa.
On je naglasio da se te zloupotrebe ogledaju u tome što jedan broj tih radnika koji se legalno prijavi i dobije radnu dozvolu u BiH nakon nekog vremena napusti poslodavca i ide dalje u zemlje EU.
Laketa je naveo da je u 2024. godini izadat privremeni boravak za 3.590 stranih radnika, te da ih najviše dolazi iz Avganistana, Nepala, Pakistana i Indije.
- Najveći dio je iz Indije, koja nije zemlja u nekom riziku poput Nepala, Bangladeša i Pakistana. To su zemlje iz kojih dolazi radna snaga, ali ima i migranata iz tih zemalja - rekao je direktor Službe za poslove sa strancima.
On je napomenuo da ne raspolaže informacijama o zloupotrebama kada je riječ o zapošljavanju državljana Indije.
DOBRA SARADNjA SA POLICIЈSKIM AGENCIЈAMA U BiH, ALI I INTERPOLOM I EVROPOLOM
Kada je riječ o saradnji Službe za poslove sa strancima BiH sa međunarodnim i policijskim agencijama u BiH, Laketa je istakao da je ova služba prepoznata kao veoma pouzdan i kooperativan partner u sistemu bezbjednosti.
- Služba za poslove sa strancima je u 2023. i 2024. godini imala značajnu saradnju sa Interpolom i Evropolom. Značajan broj informacija smo upravo mi dostavili ovim institucijama na osnovu kojih je došlo do velikih akcija na nivou više zemalja koje su dale određene rezultate kada su u pitanju krivična djela nedozvoljena trgovina, trgovina ljudima i krijumčarenje - rekao je on.
Laketa je naveo da je Služba za poslove sa strancima u 2024. godini Interpolu i Evropolu dostavila 58 informacija na osnovu kojih su sprovedene značajne policijske akcije koje su dale rezultate.
- Po pitanju migracija, pojavio se određen broj organizovanih kriminalih grupa iz Avganistana i ove naše informacije su donijele rezultate - istakao je Laketa.
Kada je riječ o saradnji u BiH, Laketa ističe da Služba za poslove sa strancima sa svim policijskim agencijama ima izuzetnu saradnju i razmjenu informacija, na osnovu kojih su postignuti značajni rezultati posebno kada je riječ o borbi protiv ilegalnih migracija, trgovini ljudima i krijumčarenju.
- Tužilaštvo BiH je na osnovu naših informacija vodilo određene postupke, a značajan broj zajedničkih akcija realizovan je sa Agencijom za istrage i zaštitu, Graničnom policijom, Obavještajno-bezbjednosnom agencijom, što je dovelo do podizanja i potvrđivanja optužnica - naglasio je Laketa.
On je napomenuo da kroz objekte Službe za poslove sa strancima prođe 21.000 migranata, te da se nakon informativnih razgovora informacije koje su bezbjednosno interesantne dostavljaju policijskim strukturama, kako međunarodnim tako i domaćim.
DRŽAVLjANI TURSKE NAЈVIŠE ZLOUPOTREBLjAVAЈU BEZVIZNI REŽIM
Govoreći o zadacima Službe za poslove sa strancima na evropskom putu, Laketa je naveo da je uloga Službe da vrši kontrolu kretanja i boravka stranaca, kao i primjenu međunarodnih i domaćih propisa kada je riječ o kontroli kretanja i boravku stranaca.
- Služba je prethodnih godina učestvovala u aktivnostima po pitanju liberalizacije viznog režima BiH unutar EU i dali smo značajan doprinos na tom planu. Kad je riječ o uvođenju viza određenim državama poznato je da BiH ima bezvizni režim sa nekoliko zemalja, uključujući Rusku Federaciju, Tursku i Kinu - rekao je on.
On je pojasnio da je pitanje uvođenja viza u nadležnosti Savjeta ministara, odnosno resornih ministarstava poput Ministarstva inostranih poslova, ali da je Služba za poslove sa strancima spremna da dostavi analizu sa statističkim pokazateljima kada je riječ o kršenju bezviznog režima.
- Kad je riječ o ovim državama Rusija, Kina i Turska - najveća zloupotreba bezviznog režima dolazi od turskih državljana koji legalno dođu u BiH, borave ovdje u skladu sa zakonom i nakon toga napuštaju BiH i ilegalno prelaze u EU, odnosno Hrvatsku - rekao je Laketa.
On je napomenuo da svoju tvrdnju potkrepljuje činjenicom da je znatan broj turskih državljana prihvaćen po Sporazumu o readmisiji sa Hrvatskom, jer oni legalno dođu u BiH, pa onda ilegalno uđu i borave u Hrvatskoj EU, koja ih onda vraća.
- To je ona brojka jer je najveći broj stranih državljana koji su se dobrovoljno vratili upravo iz Turske. Što se tiče Ruske Federacije i tu ima zloupotreba, ali znatno manje nego od državljana Turske. Oni uglavnom dolaze iz Čečenije, što čini jedan bezbjednosni problem ne samo za BiH nego i sve zemlje EU - naveo je Laketa.