Srpska dostojanstveno proslavila svoj dan; Iz Banjaluke odjeknule snažne poruke (VIDEO)
- Mi danas, iz naše krajiške ljepotice, iz naše Banjaluke, zajedno i zdušno poručujemo svima - odlučni smo da ostanemo i opstanemo ovdje, svoji na svome - naveo je Siniša karan, izaslanik predsjednika Srpske Milorada Dodika, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske
I to je opredjeljenje već 33 godine. U tom periodu, srpski narod tri puta je plebiscitarno i jasno poručivao - ne damo Republiku Srpsku, ona je naša zemlja, naš identitet, naša država.
Ukazao je na to ministar Siniša Karan. Prvi put 1991. kada su Srbi jasno poručili gdje i s kim žele da žive, nakon čega je, u miru, 9. januara 1992. godine i nastala Republika Srpska.
Drugi put, 2016. godine kada su njeni građani na referendumu jasno poručili da žele da se 9. januar slavi kao Dan Republike.
A treći, prema Karanovim riječima, na Svesrpskom saboru, kada je Deklaracijom jasno poručeno - 9. januar je vječni dan Republike Srpske, a 15. februar - Sretenje Dan državnosti svih Srba.
- Tri srpska plebiscita bila su odgovor i reakcija na silu, nepravdu, neustavni Sud i Tužilaštvo, Ustavni sud i kojekakve nepozvane i neznane predstavnike koji su nepravnim, despotskim i političkim nasiljem nad Srpskom pokušali mnogo, ali koji su uspjeli samo sebe uniziti. Zapamtite dobro, plebisciti ostaju naše vječno oružje. Ne tjerajte nas na novi plebiscit jer ćemo vam ponovo jasno i nedvosmisleno reći da je Republika Srpska za vječnost rođena - istakao je Karan.
To je i ključna poruka koja je iz Republike Srpske 9. januara otišla u svijet.
I to sa nikada masovnijeg svečanog defilea, sa policijskim i civilnim ešalonima koji su ponosno stupali glavnom banjalučkom ulicom, predvođeni studentima koji su nosili zastavu Srpske. Da u njenim najljepšim bojama cijela Republika Srpska, obilježava svoj dan, Dan Republike, poručeno je sa svečane akademije.
- Lako je razumjeti zašto Dan Republike predstavlja jedan od najvažnijih praznika u nacionalnom kalendaru srpskog naroda. Zato što je to dan kada smo izabrali opstanak, umjesto nestanka koji su nam namijenili drugi - istakla je Željka Cvijanović, predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH.
Namijeniše to Bošnjaci i Hrvati, u želji da se stave iznad Srba koji su na onom prvom, već pomenutom plebiscitu 1991, jasno poručili da žele ostanak u Јugoslaviji. Plebiscitu koji je bio prvi odgovor srpskih političkih predstavnika u tadašnjoj Skupštini srpskog naroda u BiH. Drugi je bio Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda BiH.
- Svi su mislili da je Deklaracija koju je naša Skupština donijela na današnji dan prije 33 godine, slovo na papiru i da je to jedan izraz naše nemoći. Međutim, mi smo sa riječi prešli na djela. Kada smo shvatili da svi naši vapaji da nas se uvaži kao konstitutivni narod, da se čuju naši zahtjevi i da smo spremni da ih usklađujemo sa drugima, nisu uspjeli, mi smo prešli na djelo - pojasnio je Radomir Lukić, profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
A to je podrazumijevalo donošenje ustava, 28. februara 1992. a zatim formiranje organa za odrbau od spoljnih napada i održavanje unutrašnjeg reda. I to je dio istorije koji je pokazao da Srbi samo jedinstveni mogu da odbrane svoje interese.
- Bilo da je u pitanju plebiscit ili neprihvatanje određenih rješenja koja su nuđena na raznim mirovnim konferencijama. Bilo da je u pitanju odbijanje provođenja nametnutih odluka tzv. visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH, koji to de fakto jeste, ali de jure nije. Nema Srbina koji danas nije za Republiku Srpsku, nema onoga koji nije za rođendan Republike Srpske - poručio je Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakulteti u Banjaluci.
Ovo su samo neke od poruka koje su se čule u programu Radio-televizije Republike Srpske.
U našem studiju realizovali smo deset sati živog programa - od emisije koju smo posvetili dolasku nikada brojnije delegacije Srbije na obilježavanje Dana Republike, preko petočasovnog Јutarnjeg programa i tročasovnog Otvorenog programa u kojima smo ugostili brojne profesore, politikologe, policijske službenike, spasioce, uspješne studente, sportiste, umjetnike.
U prenosu ste pratili svečanu akademiju, defile, prijem.
Dio našeg intervjua sa predsjednikom Srpske uvršten je u prilog ruske državne televizije, koja je uživo izvještavala o obilježavanju Dana Republike.