Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života
Vipotnik je pojasnio da je zaštita životne sredine privredni resurs koji stvara velike šanse za održivi razvoj, povećanje dohotka, smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života.
- Kao ministar nadležan za zaštitu životne sredine i kontakt osoba za klimatske promjene za BiH, želim da ukažem da se zaštita životne sredine ne smije posmatrati kao namet, nego kao nasušna potreba, ali i izuzetan privredni resurs - rekao je Vipotnik.
Ukazao je da cilj mora biti razvoj na principima cirkularne ekonomije čiji principi podrazumijevaju stvaranje ekonomskog proizvoda uz minimalne troškove i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu.
- Kod nas je malo poznato da cirkularna ekonomija ima veze i sa elektronskom upravom, takozvanim e-razvojem. Prije svega, treba da krenemo od informaciono-komunikacionih tehnologija koje su danas ključni razvojni resurs u savremenom svijetu i koje su bile osnova na kojoj su bazirani informaciono društvo i digitalna ekonomija - pojasnio je Vipotnik.
On je istakao da danas savremeni svijet u informaciono-komunikacionim tehnologijama sagledava posebno njihov zeleni potencijal, mogućnost da se putem tih tehnologija štede resursi, recikliraju i maksimalno iskoriste s ciljem kreiranja novih, dodatnih vrijednosti i otvaranja radnih mjesta.
Vipotnik je naglasio da se više mora raditi u praksi, te da svijest o važnosti ove teme treba podići u političkim strukturama koje donose strateške odluke u vezi sa prioritetnim sektorima razvoja.
- Vlada Republike Srpske predano radi na razvoju informacionog društva i digitalizaciji - naglasio je Vipotnik.
Resorni ministar je naglasio da zaštita životne sredine i obezbjeđivanje dovoljne količine hrane i vode za čovječanstvo predstavljaju dva velika izazova 21. vijeka.
Ukazao je i da je svjetska populacija suočena sa problemima koji su u najvećoj mjeri posljedica čovjekovih aktivnosti i želje za profitom, višim standardom i boljim kvalitetom života.
- Više od 50 odsto svjetske populacije živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će se taj postotak povećati na gotovo 70 odsto do 2050. godine, što znači dodatnih 2,5 milijardi stanovnika. To će, posljedično, ako ne budemo radili na inovativnim tehnologijama, dovesti do nesagledivih posljedica izazvanih zagađenjem - ocijenio je Vipotnik.
Prema njegovim riječima, posljedice klimatskih promjena već sada nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama.
- Efikasno korištenje prirodnih resursa, uz niske emisije ugljenika, socijalna uključenost, regionalna saradnja na svim nivoima – od preduzetnika, akademskih zajednica i javnog sektora, podrška inovacijama za održiv razvoj i prepoznavanje novih tržišnih prilika – uslovi su za naš opstanak na planeti - rekao je Vipotnik.
Vipotnik je dodao da, prema izvještajima Evropske komisije, plava ekonomija bilježi stalni rast i sa 750 milijardi evra godišnjeg prihoda i više od pet miliona radnih mjesta smatra se jednim od najvećih pokretača evropskog ekonomskog rasta i, prema projekcijama, do 2030. godine trebalo bi da raste dvostruko brže od ostatka privrede.