Patrušev: Ukrajina može prestati da postoji u 2025. godini
- O tome se ni ne raspravlja. Teritorije kojima se nekada upravljalo iz Kijeva ušle su u sastav Rusije na osnovu izražavanja volje građana u skladu sa međunarodnim pravom, zakonima Ruske Federacije i zakonodavstvom ovih regiona - rekao je Patrušev.
On je naglasio da ruska politika u pogledu Ukrajine ostaje nepromijenjena.
- Za nas je važno da zadaci Specijalne vojne operacije budu riješeni. Oni su poznati i nisu se promijenili. Više puta ih je navodio predsjednik Rusije Putin. Takođe je važno da svijet prizna uključivanje u sastav Rusije DNR, LNR, Zaporoške i Hersonske oblasti, Republike Krim i Sevastopolja, koji su po ustavu sastavni dio naše zemlje - dodao je on.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Patrušev je rekao da Moskva ne isključuje mogućnost da će Ukrajina prestati da postoji 2025. godine.
- Ono što je posebno zabrinjavajuće je da nasilna prinuda na neonacističku ideologiju i rasprostranjena rusofobija uništavaju nekada prosperitetne gradove u Ukrajini, uključujući Harkov, Odesu, Nikolajev i Dnjepropetrovsk. Moguće je da će Ukrajina uopšte prestati da postoji u narednoj godini - naglasio je Patrušev.
On je napomenuo da je Ukrajina bila apsolutni prioritet odlazeće američke administracije, ali da neće to biti za Donalda Trampa.
Kako je naveo, odnos između novoizabranog predsjednika SAD Trampa i Bajdena je antagonistički.
- Zbog toga Ukrajina neće biti među Trampovim prioritetima. On je više zabrinut za Kinu - ocijenio je Patrušev.
Prema njegovim riječima, ukrajinski narod ostaje bratski za Rusiju, ma koliko tvrdili drugačije kijevski propagandisti opsjednuti "ukrajinstvom".
- Јoš jednom želim da istaknem da nam ukrajinski narod ostaje blizak, bratski, povezan viševjekovnim vezama sa Rusijom, ma koliko kijevski propagandisti, "opsjednuti" tvrdili suprotno. Nismo ravnodušni prema onome što se dešava u Ukrajini - rekao je Patrušev.
O diskriminaciji ruskog stanovništva u pribaltičkim zemljama i Moldaviji
Vlasti baltičkih država i Moldavije i dalje vode rusofobičnu diskriminacionu politiku prema ruskom stanovništvu u ovim zemljama.
- Ako se govori o međunarodnom aspektu, mora da se prekine diskriminacija ruskog stanovništva u nizu zemalja, naravno na Baltiku i u Moldaviji. Vlasti ovih država nepromišljenim postupcima nastavljaju da se dovode do duboke krize, pritom tvrdoglavo nastavljajući da vode rusofobičnu politiku - rekao je Patrušev.
Prema njegovim riječima, u ovom kontekstu posebno je indikativna energetska kriza u Moldaviji, za koju su u potpunosti krive vlasti zemlje koje poslušno izvršavaju naređenja Brisela o smanjenju gasne zavisnosti od Rusije.
- Zbog toga, Kišinjev ne treba da obmanjuje ni sebe ni svoj narod. Moldavske vlasti ne treba da traže neprijatelje unutar zemlje ili u Pridnjestrovlju, već da priznaju svoje greške i počnu da ispravljaju situaciju. Ne isključujem mogućnost da će agresivna antiruska politika Kišinjeva dovesti do toga da Moldavija ili uđe u sastav druge države ili da uopšte prestane da postoji - istakao je Patrušev.
On je, takođe, skrenuo pažnju na primjer Ukrajine, gdje su "neonacizam i rusofobija doveli zemlju do kraha, mnogo prije Specijalne vojne operacije".