Kojić: Podrinje najbolji primjer minimiziranja srpskih žrtava
Podsjetivši da su danas 32 godine od muslimanskog zločina nad srpskim narodom u Skelanima, Kojić je upitao kako drugačije ako ne genocidom nazvati ono što se dešavalo u mjestu gdje je smrt sijana snajperom, gdje su ljudi tražili spas preko mosta prema Srbiji.
- Kako drugačije sem genocidom nazvati ono što je taj dan doživio Cvetko Ristić koji je ostao bez oca, majke, sestre i brata? Bratove kosti još nije pronašao i za to još niko nije odgovarao - rekao je Kojić Srni.
On je podsjetio i na sudbinu porodice Dimitrijević, za koju je rekao da nije ništa drugo do genocid, jer su na današnji dan sinovi majke Milice Dimitrijević, srpske heroine, ubijeni samo zato što su željeli slobodu kao i svako djete.
Kojić je naglasio da je mali Aleksandar imao samo pet godina, njegov brat Radisav 12, a brat Slaviša, koji je ranjen, 11 godina.
Napomenuo je da su isti oni koji su mjesec dana ranije napali Bjelovac u opštini Bratunac, zatim Kravicu na Božić, nastavili krvavi pir u Skelanima u želji da sve pravoslavce pobiju i protjeraju sa ovih prostora.
On je upitao da li je moguće da za ovo niko nije odgovarao, kao i zašto niko nije odgovarao za smrt Gordane Sekulić koja je ubijena metkom u potiljak dok je u naručju držala sina Đorđa?
- Kako se to naziva, kadije suda nepravde BiH? - pita Kojić.
Prema njegovim riječima, Srbi ne očekuju pravdu od ovakvog sudstva, ali računaju na to da će njihovi predstavnici na svim nivoima vlasti donijeti odluku o nepriznavanju ovakvog suda, jer ovo je sve osim pravde i pravičnosti.
- Dok Srbima presuđuju drakonske kazne zbog šamara, naši dželati hodaju slobodni, sjede na visokim funkcijama i za to primaju plate iz sistema Republike Srpske koju svakim danom nazivaju najpogrdnijim imenima - napomenuo je Kojić.
On smatra da svaki Srbin mora biti zaštićen od Suda BiH sve dok ta institucija vrijeđa i minimizira srpske žrtave jer ovo je ništa drugo do etničko čišćenje i prekrajanje istorije.
Kod Centralnog spomenika za 305 stradalih srpskih civila i vojnika u Skelanima kod Srebrenice danas će biti služen parastos i odata počast ubijenim Srbima iz ovog mjesta i susjednih sela od kojih je 69 nastradalo tog datuma prije 32 godine u napadu muslimanskih snaga.
Nastavljajući etničko čišćenje srednjeg Podrinja i uništavanje svega što je srpsko, započeto u aprilu 1992. godine, jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su u zoru 16. januara 1993. godine srpska sela oko Skelana.
Dvije trećine nastradalih bili su civili, među kojima i nekoliko djece. Ranjeno je 165 mještana.
Od 30 zarobljenih polovina nije preživjela mučenja u srebreničkim kazamatima, a njih četvoro još se vode kao nestali.
Stanovnici su tražili spas u povlačenju prema graničnom mostu ka Bajinoj Bašti u Srbiji, dok su neki pokušali spasiti živote preplivavanjem Drine.