Sjećanje na stradale Srbe u Skelanima - svjedoci umiru, a kazne još nema (VIDEO)
Služenjem parastosa, odavanjem počasti žrtvama, prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća kod Centralnog spomenika u Skelanima kod Srebrenice danas su obilježene 32 godine od stradanja ovog mjesta i okolnih sela.
Parastos je služen za 305 srpskih stradalnika iz ovog mjesta i okolnih sela u proteklom ratu, od kojih je 69 ubijeno 16.januara 1993. godine.
Osim članova porodica ubijenih i velikog broja građana, prisustvovao je i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Petko Rankić, izaslanik srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Boško Tomić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac.
Most u Bajinu Baštu preko kojeg su civili jedino moglo pobjeći u Srbiju bio je pod stalnom snajperskom vatrom. Upravo na ovom mostu ubijeni su petogodišnji Aleksandar Dimitrijević i njegov brat Radislav koji je imao 12 godina. Da li su oni bili legitimni vojni cilj?
- Ako hoćete na pređete preko mosta na Drinui, da sačuvate živu glavu, a oni vas ubiju, zatim vas ubiju na kućnom pragu, istrebljenje žena djece, to se smatra genocidom - ističe Petko Rankić.
Skelani su samo jedno od brojnih napadnutih srpskih sela tokom zime 1992. i 1993. godine.
- Kao i u svim srpskim selima, i u Skelanima su ubijali redom i žene i djecu. I kad pogledate ove zločine svi oni imaju elemente genocida, Aleksandar od pet godina ubijen je snajperom, a njegov brat Radislav od 12 godina ubijen je isti dan. Na današnji dan zarobili su 30 Skelanaca. Polovinu su pobili, a četvoro se i danas vodi kao nestalo - istakla je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunac Radojka Filipović.
Dok je Srpske i njenih institucija, zločin u Skelanima neće biti zaboravljen, a srpski narod nikada neće prestati tražiti pravdu - poručeno je u Skelanima.
- Mi ćemo se i dalje okupljati i insistirati. Nije da smo optimisti, ali ne smijemo odustati i nećemo odustati. Ovdje je sve jasno. Postoje žrtve koje su civili, evidentno je i sto posto utvrđeno da se desio ratni zločin. Zna se ko su bili nalogodavci i neposredni izvršioci - naglasio je Ostojić.
Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca naglasila je da porodice stradalih najviše boli što protiv odgovornih nema sudskih procesa uprkos svim dokazima.
- To je ono što sve nas, predstavnike porodica, društvo i Srbe boli, zbog čega podižemo svoj glas. Ova priča o stradanju Srba u Podrinju, dakle, prevashodno civila, jer govorimo o djeci koja su stradala samo zato što su bježali u slobodu i tražili način da izbjegnu noževe Nasera Orića i njegovih krvnika. Zbog toga je vrlo važno da sve ovo što se dešavalo prenosimo sa koljena na koljeno, da pričamo o tome i da potmci znaju šta je bilo, da spriječimo ako je to ikako moguće svaki sljedeći zločin - rekla je Graorčeva.
Na Centralno spomen obilježje, na kojem su uklesana imena stradalih u Skelanima od 1992. do 1995. godine, položeni su vijenci i cvijeće.