Muk u Sarajevu nakon što je Tramp suspendovao pomoć stranim zemljama (VIDEO)
Iako će fokus Trampove politike biti unutrašnja situacija u Sjedinjenim Američkim Državama to će se odraziti i na veliki dio planete. Posljedice bi prvo mogao da osjeti Meksiko. Gradnja zida duž južne granice i zabrana ilegalnih migracija, primarni je zadatak Trampa.
- Prvi cilj je da se spriječi ilegalan priliv ljudi. Amerika će svakako nastaviti da prima određeni broj ljudi koji će popunjavati potrebnu radnu snagu, ali ne preko onih granica koje su im potrebe. Zbog toga je u svom govoru prvo apostrofirao to, jer je na tome dobio podršku - smatra politikolog Vojislav Savić.
Amerika na prvom mjestu je politika koja bi posebno mogla zabrinuti režim u Kijevu. Iako tokom zvaničnog govora tome nije dao na važnosti, stav novog američkog predsjednika prema sukobu u Ukrajini je dobro poznat.
- Tramp je već u samom startu poslao poruku da je spreman da razgovara sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, a i juče smo tokom inauguracije mogli da čujemo i poruku Putina koji je čestitao na izboru i pobjedi i sa druge strane isto izrazio spremnost da se odnosi SAD i Rusije nastave putem dijaloga - navodi politikolog Bojan Šolaja.
Potencijalna politika Donalda Trampa mogla se očitati i kroz državnike koji su pozvani na inauguraciju. Emanuel Makron, Olaf Šolc, Ursula fon der Lajen, nisu bili poželjni. Mjesto među odabranima zato su našli predstavnici suverenističke i nacionalno orijentisane politike.
- Neće više /mađarski premijer Viktor/ Orban biti usamljen u suverenističkoj politici i vraćanju tradicionalnim vrijednostima uz podršku /slovačkog premijera Roberta/ Fice i srpskog korpusa u Banjaluci i Beogradu - naglasio je karijerni diplomata Zoran Milivojević.
Upravo u tome svoju priliku mogli bi pronaći Republika Srpska i Srbija. Četiri godine demokratske administracije obilježili su direktni pritisci i sankcije rukovodstvu Republike Srpske. Najavama Trampa o Kanadi, Grenldanu i Panamskom kanalu već je pokrenut proces geopolitičkih promjena. Analitičari smatraju da bi i Republika Srpska u tome mogla pronaći svoje mjesto.
- Postoje interesi i želja da se nešto mijenja. Ako može Grenland, zašto ne bi mogla Republika Srpska? - upitao je profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluka Miloš Šolaja, dodajući da "moramo da procijenimo šta je američki interes i gdje smo mi tu".
Priča o Grenlandu i Kanadi, zaparala je uši političkom Sarajevu. Ono što će ih direktno pogoditi, jeste odluka Trampa o privremenoj suspenziji svih američkih programa pomoći drugim zemljama na 90 dana. Prema javno dostupnim informacijama, iz SAD je tokom 2024. godine kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a za godinu prije je taj iznos bio čak 93,7 miliona dolara. Slična situacija je i u Srbiji. Kome je toliki novac išao i u koje svrhe?
Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da je u Sarajevu zavladao muk nakon Trampove odluke o zaustavljanju, odnosno suspenziji američke pomoći koja se šalje u države širom svijeta.
- Para više nema za "pomoć", koja služi za "destabilizaciju svjetskog mira promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoniji i stabilnim odnosima unutar i među zemljama. Trošilo se u Sarajevu - rekao je Košarac.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je to dobra vijest za Srbiju i neke druge slobodarske zemlje.
- Nije za neke koji su živjeli na račun američkih para i uz pomoć američkih para ugnjetavali neke druge i istovremeno provodili politiku koja je bila u interesu nekih drugih - rekao je Vučić.
S druge strane, Srbiju svakako najviše zanima kakav će Tramp imati odnos prema južnoj srpskoj pokrajini. Mandat administracije Bajdena protekao je u zatvaranju očiju na poteze /premijera samoproglašenog Kosova/ Aljbina Kurtija i nasilje nad Srbima na Kosmetu.
- Teško da možemo zamisliti gori položaj srpskog naroda od ovoga koji je trenutno na Kosovu i Metohiji, i pored sve naše dobre volje i popuštanja. Mislim da po tom pitanju treba zauzeti neku jasniju poziciju i tu tražiti put za saradnju sa Donaldom Trampom - smatra Dušan Gujaničić iz beogradskog Institut za političke studije.
A glavni akter u sprovođenju politike Donalda Trampa sigurno će biti novi državni sekretar Marko Rubio. Čekaju su i novi američki ambasodori. Ovom u BiH vrijeme je bilo da davno ode.