Košarac: Zloglasni logor "Silos" - sarajevski Aušvic
Košarac je danas, kada se navršava 29 godina od zatvaranja ovog sarajevskog kazamata, rekao da se uz sjećanje na milione žrtava stardalih u Holokaustu tokom Drugog svjetskog rata ne smiju zaboraviti ni stradalnici u sarajevskom Aušvicu i da te žrtve opominju da se takvi zločini nikada i nikome ne smiju ponoviti.
On je istakao da posebnu gorčinu nosi sramna izrečena kazna za ratni zločin nad srpskim civilima u "Silosu".
- Nakon predugog, maratonskog sudskog procesa, od prvobitnih osam optuženih, drugostepena presuda izrečena je šestorici srpskih dželata - ukupno 42 godine zatvora. Sramota pravosuđa na nivou BiH, koje je i u ovom slučaju pokazalo da diskriminiše srpske žrtve i da za njih nema pravde - napisao je Košarac na Instagramu.
View this post on Instagram
Košarac je ukazao da i danas, nažalost, postoje političke težnje drugih da srpskom narodu uređuju način života, zemlje u kojima žive, da na osporavaju tradiciju, kulturu, vjeru i obrazovanje.
On je istakao da na sličan način danas stradaju Srbi sa Kosova i Metohije pod režimom premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija.
- Dodatno je zabrinjavajuće što Sarajevo želi da otvori vrata banditu Kurtiju, čija politika je osuđena i od međunarodne zajednice, uključujući i SAD - rekao je Košarac i upitao kakvu to poruku šalju?!
Košarac je poručio da je važno da se očuva Republika Srpska i Srbija, jer su jaka Srpska i jaka Srbija garant opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.
- To nikada nije na štetu drugih naroda, jer mi ne želimo ništa tuđe, ali ne damo svoje - rekao je Košarac.
On je podsjetio da je na današnji dan 1996. godine, dva mjeseca nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, zatvoren koncentracioni logor "Silos" u Tarčinu kod Sarajeva. Zatvoren je na isti dan, 27. januara, kao i zloglasni Aušvic 1945. godine.
- "Silos" je, prema svjedočenju bivših zatvorenika, imao sve elemente Aušvica. U ovom sarajevskom kazamatu, oko 650 srpskih civila prošlo je kroz najstrašnije torture, fizička i psihička zlostavljanja, prebijanja i mučenja glađu. Njih 24 nije izdržalo tu torturu. Nisu preživjeli - podsjetio je Košarac i dodao da su u "Silos" zatvarani samo zato što su bili Srbi i što nisu htjeli da se povinuju tadašnjoj muslimanskoj vlasti.
Logor "Silos" ostaće upamćen kao jedan od tri najveća logora na teritoriji sadašnje Federacije BiH, ali i jedan od 126 kazamata za Srbe na području ratnog Sarajeva.
Većina logoraša koji su dočekali slobodu danas živi u prekookeanskim zemljama, daleko od mjesta zločina i zloglasnog logora koji je zatvoren na Svetog Savu - 27. januara 1996. godine, dva mjeseca nakon parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH.
Ranija svjedočenja srpskih logoraša potvrđuju da je logor "Silos", koji su muslimanske vlasti osnovale 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se prije rata čuvala pšenica, imao sve elemente zloglasnog logora "Aušvic" iz Drugog svjetskog rata.
U njemu su uglavnom bili zatočeni civili sa područja Tarčina, Pazarića i okolnih mjesta, muškarci od 14 do 85 godina, kao i 11 žena od kojih je jedna bila u šestom mjesecu trudnoće, te 11 rezervnih vojnika, zarobljenih na borbenoj liniji u Hadžićima.
Najmlađi među njima bio je četrnaestogodišnji Leo Kapetanović, a najstariji osamdesetpetogodišnji Vaso Šarenac koji je umro u "Silosu" na temperaturi koja je uvijek bila za 10 stepeni niža od spoljašnje.