Ivanjska: Od logora za političke zatvorenike do mašine za ubijanje porodica
Ona je tokom govora povodom 80 godina zatvaranja Aušvica u Osvjećimu podsjetila da je logor prvobitno bio mjesto za Poljake koji su se protivili nacističkoj okupaciji, a da se nakon toga pretvorio u logor ratnih zarobljenika.
Prema njenim riječima, Aušvic je tada postao logor rada, u kojem su Rusi i Poljaci korišteni za testiranje gasova, "da se vidi koji otrov je najefikasniji za trovanje".
Ivanjska je navela da su nacisti kasnije počeli da dovode i žene.
Prema njenim riječima, teško je procijeniti koliko ljudi je ubijeno.
Ivanjska se sjeća da je malo ljudi premješteno u druge logore, te da su neki dovođeni iz drugih zemalja i direktno uvođeni u gasne komore.
- Kasnije je logor postao mašina smrti. Niko ne zna tačno koliko ih je ubijeno - navela je Ivanjska.
Ona svjedoči da su nacisti 1943. godine počeli da dovode Rome i da su dovođene cijele porodice.
- Doktor Јozef Mengele bi se postarao za njih. On je i prije rata vršio eksperimente kako bi dokazao da su Nijemci superiorni, a Јevreji i Romi - bezvrijedni narodi koje treba istrijebiti. U avgustu više nije ostao nijedan živ Rom, jer nisu više bili potrebni Mengeleu - sjeća se Ivanjska.
Ona je napomenula da se na današnji dan "slavi oslobođenje", dan kada je logor prestao da radi.
- Tada je bilo tek nekoliko zatvorenika. Ostali su mladi, bolesni, trudnice - tek 10 odsto od početnog broja. Stotine hiljada izvedeno je i odvedeno u druge logore, te su mnogi tek kasnije oslobođeni - dodala je Ivanjska.
Sjećanje je ključ za razumijevanje današnjice i dizajniranje budućnosti, izjavio je dr Pjotr Civinski na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja nacističkog logora Aušvic.
- Sjećanje razdvaja i ujedinjuje ljude. Ono boli, pomaže, vodi, upozorava, obavezuje i podiže svjesnost. Bez sjećanja ne znate koji put da odaberete - rekao je Civinski.
On je napomenuo da ljudi danas uče istoriju, ali da to nije isto kao "učenje sjećanja".
- Istorija su činjenice, a sjećanja doživljaj tih činjenica - naveo je Civinski.
On je istakao da se moraju promijeniti obrazovni programi, u kojima se uče samo činjenice, ali ne i sjećanje, jer sjećanje nije samo stvar kulture, već jasnoće i identiteta.
- Šta da radimo danas sa sjećanjem? Ako ste nemoćni i ne možete dalje - možda ste došli do granice, koja je uvijek imaginarna. Uradite nešto dobro za druge, koliko možete. Shvatićete da radite to za sebe i tada nećete biti bespomoćni. Neka vaše sjećanje bude živo, jer je ono vaš stub i predstavlja vas same - poručio je Civinski.
Nakon obraćanja Civinskog uslijedila je jevrejska molitva, a zatim su priložene svijeće u znak sjećanja na žrtve Holokausta.
Komemoraciji prisustvuje i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović.