Ostojić: Novim zakonom dodatno unaprijediti položaj boračkih kategorija
Ostojić je naveo da najveće kontroverze u posljednje vrijeme stvara pitanje boračkog dodatka, čije je povećanje od pet odsto obećano na nedavnom sastanku rukovodstva Srpske i predstavnika udruženja i organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
On je ukazao da se kontroverze i složenost ovog pitanja ogledaju u činjenicama da je pravo na borački dodatak za sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava uvedeno od oktobra 2023. godine, a zaživjelo u punom kapacitetu tokom protekle godine.
- Trenutna slika je da u Srpskoj živi 193.000 demobilisanih boraca od kojih 180.000 prima mjesečni borački dodatak i ima više od šest miliona mjeseci učešća u ratu u zoni borbenih dejstava - rekao je Ostojić.
On je podsjetio da je pravo na mjesečni borački dodatak, prije nego što riješeno na ovaj način, uživalo 80.000 boraca, za šta je izdvajano 80.000.000 KM, a nakon što je njime obuhvaćeno dodatnih 100.000 boraca, za ove namjene je prošle godine izdvojeno 230.000.000 KM.
- To znači da jedna marka povećanja osnovice iznosi oko 80.000.000 KM na godišnjem nivou - rekao je Ostojić.
On je naveo da kontroverze izazivaju i pitanja otkud toliki borci, otkud toliko provedenog vremena u zoni borbenih dejstava, da li svi treba da primaju borački dodatak i u istom iznosu, te da li je stanje prije uvođenja u pravo svih boraca bilo bolje od ovog sada.
Predsjednik BORS-a smatra apsurdom da su iznosom boračkog dodatka nezadovoljni oni koji imaju daleko veća primanja od onih koji nemaju nikakva primanja ili primaju minimalne penzije, minimalnu platu ili socijalnu pomoć.
- Pred nama je zato veliki posao u smislu definisanja načina na koji će ovo pitanje biti potpuno i adekvatno uređeno kroz zakon radi iznalaženja najadekvatnijih rješenja - naglasio je Ostojić.
On je istakao da se uz poštovanje zakona u vezi sa licima sa stečenim statusima mora obezbijediti da svako može da uloži prigovor i učestvuje u proceduri ukidanja prava onom kome je to pravo priznato na nezakonit način s ciljem otklanjanja svih oprečnih stavova o legalnosti ili nelegalnosti priznatih statusa i prava koja iz njih proističu.
Ostojić je rekao da je republičkim budžetom za ovu godinu planirano 10 miliona KM više za boračko-invalidsku zaštitu u odnosu na sredstva planirana na početku 2024. godine, a da im je na nedavnom sastanku sa rukovodstvom Srpske obećano dodatnih 15 miliona KM.
- Smatram da ćemo novim zakonom dodatno moći da unaprijedimo položaj boračkih kategorija u opštem interesu, što svima nama treba da bude zadatak i obaveza - dodao je Ostojić.
On je naveo da je izrada novog zakona dogovorena prevashodno radi rješavanja osnovice za obračun novčanih prinadležnosti, njeno definisanje i kontinuirano godišnje usklađivanje sa odgovarajućim ekonomskim faktorima radi obezbjeđivanja njihovog godišnjeg rasta.
Osim toga, rekao je Ostojić, neophodno je da se sva postojeća prava definisana podzakonskim aktima ugrade u zakonska rješenja i osigura njihova dalja primjena.
- U toku izrade zakona neophodno je vidjeti šta bi se još konkretno moglo popraviti i koja prava kojima je istekao rok ili su deklarativne prirode treba brisati - rekao je Ostojić.
Ostojić je istakao da je tokom sastanka konstatovano da je samo u prošloj godini budžet za boračko-invalidsku zaštitu povećan za 135 miliona KM u odnosu na 2023. godinu i da je najveći dio tih sredstava iskorišten u svrhu prava na borački dodatak.
- Mi smo po našoj ranije uspostavljenoj dinamici rješavanja određenih prioritetnih pitanja insistirali, prije svega, na okončanju rješavanja programa stambenog zbrinjavanja za porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide od prve do četvrte kategorije, na zapošljavanju djece poginulih boraca, nastavku pomoći za optužena i osuđena lica, kao i donošenje novog zakona o pravima boraca - rekao je Ostojić.
Kada je riječ o ovim pitanjima, kaže Ostojić, naišli smo na razumijevanje učesnika sastanka i ove godine mnoga od njih biće adekvatno riješena i u vezi sa nekima moraće da se utvrdi dinamika i tehnika načina njihovog rješavanja.
- Stambena problematika i pitanje pomoći optuženim, osuđenim i socijalno ugroženim licima ide svojim tokom, s tim da će za ova pitanja ove godine biti obezbijeđena i dodatna sredstva, dok će se pitanje zapošljavanja djece poginulih boraca rješavati na dva kolosijeka i to dodjelom sredstava u duplo većem iznosu od onog što je do sada bilo i zapošljavanjem u javnom i realnom sektoru - pojasnio je Ostojić.
On je napomenuo da je obećano i povećanje ličnih i porodičnih invalidnina kroz porast osnovice od pet odsto, čime će ona preći iznos od 900 KM.
- Predsjednik nas je na sastanku upoznao, prije svega, o aktuelnoj političkoj, ekonomskoj i bezbjednosnoj situaciji u Republici i okruženju, o problemima i aktivnostima u prošloj godini, prije svega ekonomske prirode, kao i o planovima za narednu godinu - rekao je predsjednik BORS-a.
On je naveo da je analizirano stanje u oblasti boračko-invalidske zaštite u protekloj godini i ono što je postignuto na polju proširenja obima prava i njihovog iznosa za boračke kategorije.
Konstatovano je, kako kaže, da je neophodno nastaviti sa aktivnostima s ciljem kontinuiranog rada na poboljšanju statusnog i materijalnog položaja boračkih kategorija.
On je ocijenio da je sastanak sa rukovodstvom Srpske bio konstruktivan, ali s obzirom na njegovu formu i broj učesnika, nisu se mogli baviti detaljima i tehnikama realizacije pojedinih pitanja, što će biti rješavano na tehničkom nivou", rekao je Ostojić.
Ostojić je najavio da će Predsjedništvo BORS-a u utorak, 4. februara, detaljno analizirati sastanak i zauzeti konačan stav.
BORS će, kako je naveo, i ove godine raditi na tome da dođe do dodatnih sredstava radi unapređenja položaja boračkih kategorija.
Predsjednik Srpske Milorad Dodik je nakon sastanka sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata prošle sedmice najavio da će od avgusta borački dodatak i invalidnine biti povećani za pet odsto, kao i da će 10 odsto sredstava iz budžeta predsjednika usmjeriti za podršku različitim aktivnostima boračkih organizacija Srpske.