Vlada Srpske: Povećane minimalne cijene trupaca
Osnovni razlozi za donošenje Odluke o povećanju minimalnih cijena trupaca kod četinarskih vrsta: jele, smrče i bijelog bora, kao i kod lišćarskih vrsta bukve i hrasta, u važećem Cjenovniku šumskih drvnih sortimenata su sljedeći:
- Iz analize cijena šumskih drvnih sortimenata u okruženju: Federacija BiH, Srbija i Hrvatska, vidljivo je da su cijene šumskih drnih sortimenata u Republici Srpskoj niže i da postoji prostor za povećanje cijena trupaca u Јavnom preduzeću.
- Domaći drvoprerađivači značajne količine trupaca hrasta uvoze iz Hrvatske gdje su cijene značajno veće.
- U 2024. godini je registrovan rekordan izvoz trupaca hrasta iz privatnih šuma za koje su se postizale značajno veće cijene (preko 100 KM/m3) u odnosu na cjenovnik Јavnog preduzeća.
U Republici Srbiji udruženje drvoprerađivača je predlagalo Privrednoj komori Srbije da se razmotri mogućnost zabrane uvoza u Srbiju proizvoda od drveta iz Republike Srpske zbog značajno nižih cijena trupaca četinara.
Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj, 104. sjednici, više nacrta i prijedloga zakonskih rješenja.
— Vlada Republike Srpske (@Vlada_Srpske) February 6, 2025
https://t.co/6cUhMoe7Dd pic.twitter.com/9TC0IRYTBm
- Povećanje cijena ublažiće negativan finansijski efekat Јavnog preduzeća a kroz Odluku o utvrđivanju kriterijuma o načinu raspodjele šds i zaključivanje ugovora o sukcesivnoj isporuci šds, koju je usvojila Vlada Republike Srpske, drvoprerađivačima dati dodatnu sigurnost u poslovanju, a Јavnom preduzeću dodatna finansijska sredstva neophodna za poslovanje.
- U 2024. godini je došlo do povećanja cijena izvođenja radova u šumarstvu od 16%, što na godišnjem nivou povećava troškove za Јavno preduzeće od 6.600.000 KM. Isto tako, od 01.01.2024. godine, došlo je do povećanja najniže plate u Republici Srpskoj i ona je iznosila 900 KM. Ovo povećanje minimalne plate u Republici Srpskoj prouzrokovalo je dodatne troškove za Јavno preduzeće u iznosu od 6.500.000 KM, te dodatna izmjena u 2025. godini oko 6.000.000 KM, što je u konačnci veća za oko 12.500.000 KM, što sveukupno uvećanje troškova plata i izvođenja radova iznosi 19.100.000 KM.
- Kada se posmatra planirani ukupan prihod od prodaje šumskih drvnih sortimenata ovim povećanjem cijena uvećanje prihoda je ispod 10 odsto, a posmatrano po vrstama drveta kod trupaca bukve je uvećanje veće iz razloga što se u proteklih nekoliko godina ove cijene nisu mijenjale i bile su značajno manje od cijena u Federaciji BiH.
Na današnjoj sjednici Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na Memorandum o razumijevanju između Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske o saradnji u okviru programa Stipendium Hungaricum za period 2025 - 2028. godine, te je ovlastila ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje da potpiše Memorandum.
Cilj Memoranduma je olakšati proširenje saradnje, doprinoseći interesu razvoja društva zasnovanog na znanju i uzajamno korisnoj saradnji u oblsti visokog obrazovanja, saopšteno je iz Vlade Srpske.
U okviru Programa stipendiranja država Mađarska daje najviše 50 stipendija godišnje studentima iz Republike Srpske za studiranje u Mađarskoj na mađarskom ili stranom jeziku, dajući prednost kandidatima koji žele studirati u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva, matematike (STEM), te medicinskih i zdravstvenih nauka i poljoprivrede. Stipendije se mogu odobriti za pohađanje redovnih osnovnih studija, master studija i integrisanih master studija u bilo kojoj dostupnoj oblasti, doktorskih studija i/ili vanrednih studija u trajanju od tri do deset mjeseci.
Važno je napomenuti da će stipendistima iz Republike Srpske biti omogućena nastava bez plaćanja školarine, mjesta u studentskim domovima na kampusu visokoškolske ustanove domaćina ili doprinos troškovima smještaja, pravo na zdravstvene usluge i mogućnost dodatnog zdravstvenog osiguranja koje pokriva usluge na stranom jeziku, korišćenje besplatnih bibliotekarskih usluga, te mjesečna naknada u skladu sa važećim pravnim propisima koji definišu iznos stipendije za strane studente.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji Republike Srpske.
Nakon analize dosadašnjeg rada Sudske policije, kao i primjene Zakona o Sudskoj policiji Republike Srpske, zaključeno je da je potrebno izmijeniti i dopuniti važeći Zakon sa ciljem poboljšanja efikasnosti u radu i funkcionisanja Sudske policije.
Izmjene i dopune zakona predviđaju osnivanje osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica, usklađivanje određenih neusaglašenih propisa, između ostalog, kod načina zapošljavanja, prijema kandidata za pripravnike u Sudskoj policiji, obuke i stručnih usavršavanja, napredovanja u službi, disciplinske odgovornosti, te otklanjanja određenih tehničkih propusta u Zakonu.
Osnovna uloga osnivanja Sudske policije ogleda se u pružanju pomoći sudu i tužilaštvu i shodno tome treba biti prepoznatljiv faktor bezbjednosti i efikasnosti rada pravosudnih institucija, kao i da uživa povjerenje sudija, tužilaca i samih građana.
Takođe, Vlada je danas utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Navedenim zakonskim rješenjem vrši se usklađivanje Krivičnog zakonika sa odredbama Ustava Republike Srpske, čime se briše dio koji se odnosi na rodni identitet, a dodaju odredbe koje se tiču drugog ličnog svojstva, kako je i propisano Ustavom Republike Srpske.
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 10. Ustava Republike Srpske, prema kojem su građani Republike Srpske, ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji.
Prijedlog zakona, u odnosu na važeći Zakon uvodi više novih rješenja koja se odnose na: organizovanje komunalne policije, nadležnost policije, uvođenje instituta upozorenja kao preventivne aktivnosti koja treba da utiče na sprečavanje narušavanja komunalnog reda i nastanka prekršaja, vođenje evidencija koje bi bile u funkciji planiranja, sprovođenja komunalno-inspekcijskog nadzora, kontrole i izvještavanja o radu i stanju komunalnog reda, i druga pitanja od značaja za obavljanje komunalno-inspekcijskog nadzora.
Između ostalog, izmjene i dopune predmetnog zakona odnose se i na pooštravanje kaznene politike, odnosno povećanje novčanih kazni za prekršaje, imajući u vidu da je primjena Zakona u dijelu koji se odnosi na kaznenu politiku pokazala da su postojeće novčane kazne destimulativne i ne djeluju efikasno na počinioce prekršaja.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja preduzetništva žena Republike Srpske, kojom se pokreće izrada strategije za sedmogodišnji period.
Strategija je dokument u kojoj se utvrđuju pravci razvoja i podrška ovoj oblasti u cilju povećanja učešća žena u privredi Republike Srpske, čime se omogućava njihovo osnaživanje, te povećava nezavisnost i ravnopravniji položaj u društvu u cjelini.
Svrha strategije je da se nastavi podrška poslovanju, razvoju i formiranju novih privrednih subjekata u vlasništvu žena, finansijska podrška, obuka za ove subjekte u cilju unapređenja njihovog poslovanja, promocija ovih subjekata u javnosti, podsticanje udruživanja i umrežavanja žena, te kreiranje mjera i aktivnosti za žene u specifičnim oblastima u kojima one imaju veoma značajnu ulogu.
Potreba za donošenjem posebnog strateškog dokumenta postoji i zbog činjenice da privredni subjekti u vlasništvu žena zauzimaju značajno mjesto u privredi sa učešćem od 28 odsto u ukupnom broju subjekata. Broj preduzetnica u Republici Srpskoj kontinuirano raste svake godine, ali je potrebno nastaviti specifičnu podršku daljem razvoju ove oblasti u narednom periodu.
Vlada Republike Srpske utvrdila je i Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a čiji je primarni cilj povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija.
Ovim zakonom uspostavlja se poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja, uređuju uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada, te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih organizacija.
Naime, rad neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, osnovanih u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama, koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, njihovo političko djelovanje i političke aktivnosti, kao agenata stranog uticaja, do danas nije uređeno zakonom. Ova pravna praznina stvara mogućnost za političko djelovanje ovih organizacija i strani uticaj na ustavnopravni poredak Republike Srpske.
Posebno jer je Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske uredio pitanja osnivanja, postupak registracije, unutrašnju organizaciju i prestanak rada udruženja i fondacija, ali nije regulisao da oblast javnosti rada.
U skladu s tim, bilo je neophodno regulisati javnost rada i povećati transparentnost neprofitnih organizacija donošenjem relevantnog zakona.