Šta udišu građani Banjaluke? Grad ostao bez zvaničnih podataka o zagađenju (VIDEO)
U Institutu naglašavaju da nisu prekinuli saradnju, te podsjećaju da su 2023. godine sa Gradom potpisali sporazume za monitoring aerozagađenja i buke u Banjaluci za dvije godine. Naglašavaju da je obaveza Grada bila da saradnju nastavi i u 2025. godini.
Iz Gradske uprave kažu da ugovor nije potpisan zato što još nema budžeta za ovu godinu.
Banjalučani kažu da ne pamte kada je vazduh bio zagađeniji nego ove zime. Podatke o zagađenosti ne gledaju jer, kažu, bolje je i da ne znaju šta udišu.
Na sajtu Grada Banjaluka sve do juče mogli su se pronaći podaci na dnevnom i mjesečnom nivou o kvalitetu vazduha koje su mjerili na tri mjesta u gradu. Od sada to neće biti moguće, jer novi ugovor Instituta i Grada nije potpisan.
- Obrazloženje Grada je da nije usvojen budžet, da nema sredstava za realizaciju ovog posla, tako da će Institut obustaviti monitoring vazduha jer nema obavezu niti želi pokrivati finansijske troškove za nešto što nije naša obaveza - kaže Predrag Ilić, direktor Instituta.
U Gradskoj upravi raskid ugovora pravdaju neusvajanjem budžeta. Ovim potezom stopirali su još jedan od projekata važnih za građane Banjaluke .
- Ove godine nemamo ni nacrt budžeta, jer je Skupština grada tek konstituisana i tehnički nije bilo moguće da se ide na potpisivanje - kaže gradski menadžer Mirna Savić Banjac.
Nezdrav vazduh svakodnevna je tema i predstavlja opasnost za zdravlje. Važno je imati kontinuirano praćenje i utvrditi stepen koncentracije čvrstih čestica u vazduhu, saglasni su stručnjaci, ali je bitnije naći način da se zagađenost smanji.
- Ono što je problem što se ništa ne radi po tom pitanju. Potrebno je uraditi opsežnu studiju da se vidi šta je to što je ove zime posebno dovelo do pogoršanja kvaliteta vazduha. Činjenica je da se pored drveta i uglja koriste različite otpadne materije za zagrijavanje koje su štetnije kada se imaju u vidu emisije zagađenih materijala nastale sagorijavanjem tih otpadnih materija gume, otpadna ulja, stari tekstil, čije su emisije vrlo upitne - kaže profesorka banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta Dušica Pešević.
Iz Eko toplane uvjeravaju da oni nisu razlog povećanom zagađenju i da rade u skladu sa ekološkom dozvolom. Rezultati dosadašnjih mjerenja pokazuju da je Eko toplana prelaskom sa fosilnih na obnovljive izvore energije smanjila nivo zagađenja u Banjaluci.
- Mazut je od početka planiran do 10 odsto ukupne proizvode energije. Mi smo u posljednjih sedam godina u prosjeku trošili četiri ili pet odsto energije iz mazuta, samo dani sa nižom prosiječnom temperaturom u kojima su veća opterećenja nadoknađena su iz mazuta. Ono što vidite na izlazu iz naših dimnjaka je vodena para, ostatak pepela i ostalih čestica se odvaja u vrećastim filterima - pojašnjava Dušan Rodić, rukovodilac sektora proizvodnje Eko toplane.
Pitanje je šta lože desetine hiljada individualnih ložišta koji nisu kontrolisani, a prema riječima stručnjaka, uz saobraćaj su najveći zagađivači. Vrijeme je da nadležni konačno povedu računa o zagađenosti i sistemski riješe ovaj problem.