Јoš nema odgovora o odlaganju primjene CBAM takse u BiH (VIDEO)
Rješenje je formiranje domaćeg fonda, pa bi novac mogao bar dijelom da se vrati privredi.
Privrednici strahuju, a nadležni kažu - radimo na tome.
Iz Dervente u Evropsku uniju. Gotovo sav asortiman metalnih konstrukcija, namještaja od kovanog željeza, inoksa i čelika derventski "Art lajn" izvozi.
Prošle godine izvezli su robu vrijednu 600.000 maraka.
Planove za ovu godinu ipak neće diktirati potražnja, nego CBAM – mehanizam za prilagođavanje ugljeničnog otiska.
- Ove godine stopiramo sve investicije i ulaganja što smo planirali, baziramo se prvenstveno na postavljanje solarnih panela, na izradu te elektrane, a možda i termalne pumpe, kako bi mogli biti konkurentni na EU tržištu od 1. januara naredne godine, kada taj CBAM stupi na snagu - rekla je Bojana Kršić, direktorka derventske firme "Art lajn".
Odnosno, pokušavaju smanjiti količinu CO2 koju emituju u proizvodnji, kako bi smanjili svoj ugljenični otisak, a time i taksu.
Јer jedna tona CO2 jest jednaka jednom zelenom sertifikatu, koji trenutno košta 81 evro.
Ali to je berzanska roba, pa se procjenjuje da će do kraja godine njegova cijena skočiti i do 90 evra.
- Solarna elektrana bi pokrila 100 odsto naše potrošnje i mislim da bi na CBAM izvještaju bili na nuli - dodala je Kršićeva.
Taj izvještaj već godinu dana evropskim partnerima šalju svi izvoznici koju proizvode jedan od budućih oporezovanih artikala - cement, željezo, aluminijum, đubrivo, hidrogen ili električnu energiju.
Njime se izračunava količina CO2 oslobođena u proizvodnji.
- Poslije 1. januara naredne godine većina naših privrednika koji posluju sa EU, oko 70 odsto, će morati plaćati taksu koja iznosi oko 20 odsto na njihove proizvode - pojasnio je Boško Borojević, sekretar Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike u Privrednoj komori Srpske.
Zakonodavci sada treba da donesu propise kojima se ovdje formira berza zelenih certifikata i uspostavi ETS sistem.
To znači da bi privrednici imali mogućnost da CO2 taksu plaćaju u BiH, u fondove koji bi se koristili za podizanje energetske efikasnosti.
Procjenjuje se da bi na taj način u zemlji ostalo oko 440 miliona evra godišnje.
Ne bude li uspostavljen, od 1. januara naredne godine, taj novac ide u evropske fondove.
Konkretan odgovor dokle se stiglo sa ovim poslom nadležni nisu dali, ali kažu – radi se na tome.
- Radimo na tome da ispunimo sve uslove, a postoji vrlo visok stepen koordinacije sa entitetskim ministrima kako bi tu oblast definisali i kako bi smo ispunili zadate rokove kroz obezbjeđivanje određenog regulatornog okvira - naglasio je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Srpske kazao je da se već približavamo tom graničnom periodu kada nešto moramo uraditi, i kako navodi, ova godina će biti godina u kojoj ćemo nešto morati po tom pitanju da regulišemo.
U Privrednoj komori kažu - još je mnogo posla pred insitutucijama, pa opravdano strahuju od početka naredne godine i novih troškova zbog kojih teško mogu zadržati konkurentnost na ervopskom tržištu.