"Kancelarija visokog predstavnika kao faktor urušavanja Dejtonskog sporazuma"
U informaciji, koja će biti na današnjem dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, navedeno je da je u Republici Srpskoj nametnuto oko 260 odluka kojima su visoki predstavnici donosili ili mijenjali/dopunjavali zakone, Ustav, smjenjivali izabrane funkcionere i ostalo.
- Visoki predstavnik, odnosno njegova Kancelarija, djeluje kao poseban aparat širokih i neprecizno definisanih ovlaštenja, a pritom ne snosi nikakvu pravnu odgovornost. Stoga se može reći da je uzurpacijom ovlaštenja postao posebna, suverena institucija u BiH, a ne institucija međunarodne zajednice koja je dužna da u BiH olakša primjenu civilnog dijela Opšteg okvirnog sporazuma za mir - konstatuje se u ovom dokumentu.
Posljedica uzurpacije ovlaštenja je činjenica da su u organu visokog predstavnika tri vrste vlasti ujedinjene.
- Visoki predstavnik sam tumači svoje norme o svojim ovlaštenjima, a podsjetićemo da prvobitno, prilikom obrazlaganja svojih odluka, nije čak ni navodio pravnu osnovu za svoje djelovanje. Ambijent pravnog nasilja neizabranih lica kroz nametanje odluka i korišćenje bonskih ovlašćenja neminovno znači propadanje vladavine prava u BiH i apsolutno udaljavanje od evropskih vrijednosti kojima BiH treba da teži - ističe se u informaciji.
Podsjeća se da je funkcija visokog predstavnika za BiH uspostavljena 1995. godine Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na civilnu primjenu sporazuma, te je propisano da će se imenovati visoki predstavnik u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN.
Svi visoki predstavnici za BiH imenovani su relevantnom odlukom ili rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, što nije slučaj sa Kristijanom Šmitom, koji nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti.
- Dejtonski sporazum kao međunarodni mirovni ugovor je predvidio proceduru imenovanja visokih predstavnika u BiH, iz čega slijedi da priznanje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH od određenih domaćih i međunarodnih subjekata predstavlja grubo kršenje međunarodnog mirovnog ugovora - ističe se u informaciji.
Dodaje se da su posredstvom takozvanih bonskih ovlašćenja visoki predstavnici nametali zakone, mijenjali ustave, smjenjivali izabrane funkcionere i osobe koje obavljaju javnu službu.
Napomenuto je da, iako su ovlašćenja visokog predstavnika taksativno navedena u Aneksu 10, zaključcima ad hok tijela Savjeta za implementaciju mira, koji nije dejtonska kategorija, i njihovim pogrešnim tumačenjem visoki predstavnik prisvaja dodatna ovlašćenja što je alsolutno nelegalno i predstavlja grubo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Na taj način, korišćenjem ovlašćenja koja nemaju pravni osnov, doneseno je mnoštvo amandmana na Ustav Republike Srpske čime je visoki predstavnik, praktično, na sebe preuzeo i vršenje ustavotvorne vlasti. Time je postao pojedinac koji je u svojoj ličnosti sjedinio izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, što je neviđeno i nezapamćeno u svijetu moderne demokratije i vladavine prava - naglašava se u informaciji.
U ovom dokumentu se ističe da su na osnovu bonskih ovlašćenja, iako pravno nepostojećih, visoki predstavnici postali kreatori ustavnog poretka i zakonodavci koji oblikuju i državno uređenje BiH.
U samom uvodu informacije navodi se da je BiH nastala saglasnošću Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda i samo njihovom saglasnošću može i postojati, zbog čega je bilo kakva dalja težnja za izmjenom složene dejtonske strukture apsolutno nedopustiva i može dovesti do neželjenih posljedica, na šta Republika Srpska kontinuirano ukazuje, navedeno je u informaciji o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima s ciljem zaštite Ustava BiH.