Mandić: Izlaz iz krize u BiH sigurno nije nametanje rješenja suprotnih Ustavu
- Kolega Milan Knežević i ja smo željeli da pošaljemo jasnu poruku srpskog naroda iz Crne Gore koji predstavljamo, a koji želi da se očuva mir u regionu i poštuje Dejtonski sporazum koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini. Zaista smatram da nepromišljene odluke pojedinaca u ovom momentu ugrožavaju stabilnost - rekao je on u intervjuu za današnju Politiku.
Govoreći o mogućim političkim posljedicama kada je riječ o osudi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, istakao je da vjeruje da će na kraju preovladati hladne i pribrane glave i da će se sačuvati mir, a da nas sve druge opcije odvode u neizvjesnost kakva sada nije potrebna nijednoj zemlji na Balkanu.
- Moramo da naučimo da radimo zajedno, poštujći jedni druge i čuvajući svoj identitet i tradiciju. Sigurno je da rješenje ne bi bilo upotreba sile ili nametanje rješenja suprotnih Ustavu BiH - naveo je on.
Odgovarajući na pitanje šta je sa njegovom inicijativom o povratku srpskog jezika u Crnoj Gori, gdje je on marginalizovan iako njime govori ubedljiva većina građana, rekao je da je inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore proces koji traje i da se sada ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva.
- Borba za položaj našeg jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. godine, već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. godine donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji - rekao je on.
Podsjetio je da je crnogorski jezik proglašen službenim 2007. godine iako je shodno rezultatima popisa iz 2003. godine srpskim jezikom govorilo 63,5 odsto građana Crne Gore.
- Imali smo popis 2023. godine i videli smo da njegovi rezultati potvrđuju da se Ustav iz 2007. mora popravljati, pa je prirodno da nova parlamentarna većina usaglasi narodnu volju sa najvišim pravnim aktom u zemlji. Diskriminatorne odrednice treba odmah odstraniti, a kroz najširi mogući dijalog doći do rješenja kojima će biti zadovoljena pravda i to pitanje smo snažno otvorili pred političkom javnošću Crne Gore - rekao je Mandić.
Dodao je da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori da se izbori za status koji joj pripada, a to znači, kako je istakao, da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda.