Skladištenje energije, finansiranje i proces dobijanja dozvola – najveći izazovi za investiranje u obnovljive izvore energije
Međutim, iako investiranje u obnovljive izvore energije donosi brojne mogućnosti, postoje i značajni izazovi koji još nisu prevaziđeni.
Zakonski okvir se razvija, ali je zato i podložan promjenama što dodatno može otežati posao investitorima.
- Proces dobijanja dozvola često je složen i dugotrajan, što može usporiti realizaciju projekata, ali postoje napori da se administrativne procedure pojednostave i ubrzaju. Јoš jedan ključni izazov jeste nedostatak adekvatne elektroenergetske infrastrukture-mnoge zemlje regiona nemaju dovoljno razvijenu mrežu koja bi mogla da podrži veći broj projekata, a kapaciteti za balansiranje proizvodnje iz nestalnih izvora poput vjetra i sunca su ograničeni - kaže Nevena Đukić, direktorka kompanije CEEFOR iz Beograda.
Ova kompanija ima iskustvo duže od jedne decenije u sektoru primjene energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Đukićeva ističe da je i finansiranje jedan od ključnih faktora.
Naime, iako postoji interes međunarodnih finasijskih institucija, lokalna tržišta kapitala još nisu dovoljno razvijena da omoguće dugoročnu i održivu podršku investicijama u obnovljive izvore.
Iazovi postoje i u primjeni zakona i uvezivanju novih kapaciteta sa postojećom mrežom.
- U Srbiji su posljednjih godina napravljeni značajni iskoraci, naročito donošeljem Zkona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koji je omogućio sistem aukcija za OIE projekte, i bolje definisao prava investitora, ali izaovi i dalje postoje, a slično je i u drugim zemljma regiona - smatra Đukićeva i dodaje da tu nije kraj problemima koji još čekaju rješenja.
- Skladištenje energije iz obnovljivih izvora je ključni element energetske tranzicije ali je u regionu još u ranoj fazi razvoja. U Srbiji se razmatraju prvi ozbiljni projekti baterijskih skladišta, a EPS planira modernizciju hidroelektrana kako bi se omogućilo bolje balansiranje mreže. Optimalna rješenja uključuju kombinciju decentralizovnih baterijskih sistema, razvoj mikromreža i veću integraciju digitalnih tehnologija u upravljanje proizvodnjom i potrošnjom - kazala je Đukićeva.
Direktorka CEEFOR - Centra za energetsku efikasnost i održivi razvoj iz Beograda biće i moderator jednog od ključnih panela na predstojećrm Samitu energetike u Trebinju.
- Samit u Trebinju posto je jedna od ključnih regionalnih platformi za rezmjenu znanja, iskustava i ideja u sektoru energetike, i ovakvi susreti su od izuzetne važnosti, jer omogućavaju dijalog između predstavnika vlada, investitora, regulatornih tijela i eksperata. To je dobar podsticaj za saradnju u regionu, jer energetska tranzicija zahtijeva koordinisan pristup - smatra Đukićeva.
Šesti samit energetike u Trebinju biće održan od 19. do 21. marta, a dolazi u trenutku kada su globalne energetske prilike turbulentne, a region traži najbolji način da se pozicionira u energetskoj tranziciji.