Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca obilježena godišnjica od egzodusa sarajevskih Srba (VIDEO)
Radmila Ćosić došla je iz Istočnog Sarajeva da prisustvuje parastosu, da položi cvijeće na troje svojih srodnika i prisluži svijeće za pokoj njihovih duša.
- Ovdje mi je sahranjen bratić Vojo Šuvailo i dvojica sinova mojih rođaka. Vojo je bio zarobljen u logoru `Silos` u Tarčinu sa ostalim članovima porodice, ubijen je u Hrasnici - kaže Radmila.
Ona objašnjava da je Vojo nakon 40 dana ekshumiran i razmijenjen, pa sahranjen u Miševićima kod Hadžića, a onda je treći put sahranjen i konačni smiraj njegova duša našla je ovdje u Bratuncu.
Egzodus Srba iz Hadžića, Ilijaša, Grbavice, Vogošće počeo je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ono što su sačuvali u ratu morali su da predaju u miru.
Predsjednik Udruženja logoraša regije Birač Vinko Lale poručio je da je nakon albanske, egzodus Srba iz Sarajeva bila druga srpska golgota u 20. vijeku.
- Napuštali smo ognjišta, ostavljali sve i kretali kroz oluju, noseći kosti poginulih saboraca, po snijegu i ledu u neizvjesnost zarad slobode. To se ne može i ne smije zaboraviti - poručio je Lale.
On je podsjetio da ni za 29 godina nije dočekana pravda i da mnogi zločini nad sarajevskim Srbima nisu procesuirani.
- Nama ostaje da se i dalje borimo da se pravda barem djelimično zadovolji jer su mnogi počinioci zločina, kao i svjedoci, pomrli i da se sjećamo poginulih srpskih junaka, odajemo im počast - rekao je Lale.
Bošnjački mediji i političari godinama osporavaju egzodus sarajevskih Srba, tvrdeći da su se dobrovoljno odselili. Iz udruženja Sarajevski Srbi ističu da je Srbima u Sarajevu tada bila ugrožena bezbjednost i da su morali otići.
Problemi Srba u Federaciji BiH danas su očuvanje imovine, koja je mnogima uzurpirana.
Dok postoji Republika Srpska moramo se sjećati onih koji su najzaslužniji za njeno stvaranje - poručio je načelnik opštine Bratunac Lazar Prodanović.
- To je nezapamćen egzodus i jedinstven po tome što su Srbi na polasku sa svojih ognjišta ponijeli i svoje mrtve saborce da se neprijatelj ne iživljava nad njihovim grobovima, što je jedinstven slučaj u istoriji. Mi smo dužni da se sjećamo poginulih i brinemo o njihovim porodicama koje su utočište našle u Bratuncu i daju doprinos njegovom razvoju, kulturi i svim sadržajima - istakao je Prodanović.
Vijence su položile delegacije i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.