Od otkrića Pančićeve omorike 150 godina (VIDEO)
"Živi fosili" u gradskom staništu. Na prostoru banjalučkog kampusa posađene su četiri sadnice Pančićeve omorike, rijetke i ugrožene vrste čija je evolutivna starost procijenjena na više od deset miliona godina. Profesor Milan Mataruga proučava je već 20 godina. Pod njegovim vođstvom stručnjaci Šumarskog fakulteta prvi u svijetu prikupili su sjeme Pančićeve omorike na njenom prirodnom staništu i formirali plantažu.
- Mi smo podigli plantažu, za koju bih rekao da se rodila. Sada je moramo njegovati. Naredne tri godine su presudne da se sačuvaju sadnice, eventuelno neka zamijeni - rekao je Milan Mataruga, profesor Šumarskog fakulteta, Univerziteta u Banjaluci.
Sječa ove vrste zabranjena je još 1934. godine i smatralo se da će, eliminisanjem čovjekovog uticaja na njeno, inače surovo i uglavnom planinsko stanište, biti obezbijeđen njen daljnji vijek. Danas se, priznaju stručnjaci, ovoj biljnoj vrsti mora pomoći jer je zbog sve izraženijih klimatskih promjena i požara, pred nestankom.
- Diljem svijeta u botaničkim baštama se nalaze različiti taksomi omorike koja ima vrlo široku primjenu u hortikulturi. Vrlo je pogodna za primjenu u hortikulturi, osim prelijepog izgleda, piramidalan vitak izgled, vrlo je otporna na aerozagađenja i druge tipove zagađenja - naveo je Vojislav Dukić, dekan Šumarskog fakulteta, Univerziteta u Banjaluci.
I zato je, kažu, nepravedno zapostavljena prilikom biranja sadnica za gradske sredine. U Banjaluci će uskoro biti popisane sve jedinke u okviru istraživanja za master rad. Sve ovo su koraci kojima se Pančićevoj omoriki pokušava dati na značaju. Bio je to i jedan od razloga koji je Vlada Srpske imala u vidu proglašavajući je vrstom od republičkog značaja.
- Sada kažemo da je bilo kakva upotreba ove vrste, otuđivanje sjemena sa njenog prirodnog staništa, u budućnosti će se smatrati krivičnim djelom - rekla je Јasna Milešević, Republički zavod za zaštitu prirodnog nasljeđa Republike Srske.
Pančićeva omorika jedan od najljepših četinara u Evropi, otkrivena je 1875. godine u mjestu Zaovine na Tari. Ime je dobila po čuvenom ljekaru i botaničaru Јosifu Pančiću. Ovo otkriće je prije vijek i po naš region stavilo na kartu značajnih botaničkih regija. Stanište joj je registrovano na svega 26 lokaliteta u Srpskoj, uglavnom u kanjonu Drine, i u jednom dijelu Srbije.