Krizu u BiH riješilo bi povlačenje Šmitove nametnute odluke (VIDEO)
Zbog ustavne krize u BiH, uzrokovane djelovanjem Šmita, Republika Srpska pokrenula je pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu, incijativu za pokretanje arbitražnog spora.
Incijativom za pokretanje arbitražnog spora pred stalnim arbitražnim sudom u Hagu, polje konflikta trebalo bi da bude zamijenjeno poljem prava. Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH iz 2023, kojom je Kristijana Šmita proglasio za zakonodavca, pa i ustavotvorca u BiH, glavni je osnov za pokretanje ovog postupka, koji može značiti kraj institucije visokog predstavnika u BiH, aktuelne krize i biti najbolja prevencija bilo kakvih sukoba, uvjeren je predsjednik Parlamenta Srpske, Nenad Stevandić. U tom slučaju, spreman je, kaže, da kao kompromis, predloži povlačenje određenih zakona koje je usvojila Narodna skupština.
- Ova tri zakona, koja su problematizovana od strane Tužilaštva, bio bih spreman da tražim od Dodika, Viškovića, kao njihov saradnik, bez obzira što je to sada teško pretpostaviti da Republika Srpska može, bio bih spreman da se založim da se napravi kompromis što se tiče konstitucije ta tri zakona - rekao je Stevandić.
Inicijativa koja je, između ostalog, upućena i Federaciji, Srbiji, Hrvatskoj, ali i SAD, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, krucijalni je akt Narodne skupštine jer ima potencijal da trenutnu krizu makar zaustavi i da je deeskalira u bitnoj mjeri, dok spor ne bude riješen sudskim putem.
- Ovo je za sada u fazi jedne mirovne inicijativa da se sudski riješe naše nesuglasice oko primjene i tumačenja DMS, jer očigledno je tu srž problema - da li je visoki predstavnik u BiH neko ko nije imenovan od Savjeta bezbjednosti. Mi tvrdimo da nije. US čitajući isti tekst aneksa 10 DMS tvrdi da Kristijan Šmit to nije. Eto nam pravnog spora sa institucijama BiH kao centralnim organima u BiH - rekao je Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.
Osim ove incijative u institucionalnom kapacitetu, protiv Šmita, prije više od godinu, Dakić je pokrenuo i individualnu, pred njemačkim Bundestagom. Nedavno je dobio akt da neće odlučiti o samom zahtjevu i da će biti upućen novom sazivu na odlučivanje. Stav Njemačke i dalje je da je Kristijan Šmit legitimno izabran.
- On je trebao da bude riješen za tri mjeseca. Zbog komplikovanosti predmeta ja sam bio u nekakvoj vrsti prepiske, bilo je ponuđeno rješenje na koje nisam pristao, jer sam tražio da se konačno odluči o tome gdje ja tvrdim da Šmit nema zakonodavna ovlašćenja, da je to uzurpacija i da su svi njegovi akti koji su proizveli duboku krizu, sa tendencijama eskalacije, pripisivi upravo SR Njemačkoj, jer jedino što je nesporno jeste da je od diplomata SR Njemačke - dodaje Dakić.
Taj njemački diplomata, koji se od avgusta 2021. predstavlja kao visoki predstavnik a u posljednje vrijeme kao predsjedavajući Upravnog odbora PIK-a svojim postupcima, smatraju pravni stručnjaci, kršio je Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH.
- On nema legalitet ni legitimitet, nema saglasnost SB UN ni strana potpisnika DMS. Sve što uradi mora da se smatra ništavnim - smatra Vitomir Popović.
Tako je djelovanjem Kristijana Šmita, BiH iz političke prešla u ustavnu krizu koja je, prema Stevandićevim riječima, prerasla u krizu različitih tumačenja, medijske histerije i brojnih poziva na rat iz FBiH.
- Osjećam se odgovornim za mir u BiH, osjećam da trebamo poslati poruku i ljudima u FBiH da su pretjerali i da su i oni zloupotrebljeni. Neće se valjda niko praviti toliko pametan da misli da ovdje neko može pobijediti. Milion i po Bošnjaka, milion i nešto Srba, 400.000 Hrvata. Pobjednika nema. Svi su gubitnici u sukobu - istakao je Stevandić.
On je ponovio da na teritoriji Republike Srpske, njeni zvaničnici nisu bjegunci i da imaju status štićenih osoba, koje ne mogu biti uhapšene, već samo kidnapovane, što bi, tvrdi, predstavljalo krivično djelo.