Četvrt vijeka tokom kojih je jedan čovjek promijenio Rusiju i zaokrenuo - svjetsku istoriju
Prije dvadeset i pet godina, 26. marta 2000. održani su predsjednički izbori u Rusiji na kojima je pobjedu odnio Vladimir Putin. Tada vherovatno niko nije mogao da predvidi da će on obilježiti jednu istorijsku epohu. A obilježio ju je i ostavio dubok trag, ne samo u ruskoj, već i svjetskoj politici.
Presudno uticao na preporod Rusije
Kada je nešto ranije, avgusta 1999, ruska Državna duma izabrala Putina za premijera, niko nije vjerovao da će se on na tom mjestu dugo održati, jer je za osamnaest mjeseci prije njegovog izbora na čelu ruske vlade promijenjeno pet ljudi, podsjeća profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka i rukovodilac Centra za ruske studije tog fakulteta, dr Siniša Atlagić.
- Međutim, poslije dvadeset pet godina možemo govoriti o čovjeku koji je u potpunosti obilježio svjetsku istoriju. U posljednjih četvrt vijeka Rusija je značajno promijenjena - ocijenjuje on i dodaje da je prvi izazov za Putina bio rat u Čečeniji.
Ističe, da je uloga Putina, snaga njegovog imidža i organizacijske sposobnosti da zaustavi taj rat, bila presudna u tom trenutku.
- Kakva li bi Rusija bila danas u teritorijalnom smislu – on je tada bukvalno spasavao zemlju od raspada - ističe Atlagić.
Već 2007, tokom svog drugog predsjedničkog mandata,Putin je mogao da se obrati zapadnim političarima na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji na ravnoj nozi. U tom čuvenom govoru on je naznačio glavne pravce kretanja ruske spoljne politike i upozorio da Rusija doživljava širenje NATO-a na istok kao prijetnju.
Rusija je, dakle, svega sedam godina poslije Putinovog izbora imala dovoljno potencijala i snage da ne pristaje na svijet koji ide u pravcu koji su zacrtali zapadni političari – Putin je u tom trenutku vojno podigao zemlju do tog nivoa da je mogao da se suprotstavi Zapadu.
- I u ekonomskom pogledu, Rusija je potpuno preporođena. Rusija je danas tehnološki razvijena država - ističe Atlagić.
Najveće priznanje stiglo iz Vašingtona
Ali, čini se da niko nije dao veće priznanje Putinu od Amerikanaca – državni sekretar Marko Rubio priznao je prije nekoliko nedjelja da je Rusija globalna sila.
- To smo od Amerikanaca čuli prvi put poslije trideset-četrdeset godina, a to je prevashodno zasluga Putina. U tom smislu i svijet se značajno promijenio. Sadašnji pregovori (u Saudijskoj Arabiji) nisu samo pregovori između SAD i Rusije, već su pregovori o dvije slike svijeta i to govori o tome koliki je značaj Vladimira Putina na globalnom planu - konstatuje on.
Dolazak Vladimira Putina na čelo Rusije 2000. zanimljiv je primjer za istraživače koje zanima uloga istorijskih ličnosti u sveukupnog istoriji, kaže istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr Miloš Ković.
- Upravo je njegov dolazak na vlast primjer koliko ličnosti mogu da utiču na istorijska kretanja - ističe on.
Prema njegovim riječima, pogled iz Srbije nužno je usmjeren ka svjetskim kretanjima i posljedicama u međunarodnim odnosima, sudbini Balkana i srpskog naroda – u tome se vidi ogromna promjena.
- Do 2000. živimo u unipolarnom svijetu. Već tada se vidjelo da će neke države, kao što je Kina, izrasti u velike sile. Međutim, od dolaska Putina na vlast može da se prati proces promjene međunarodnog poretka, iz unipolarnog, koji je vodio u neprekidne ratove NATO zemalja protiv “neposlušnih“ država, da bismo dobili poredak u kome se Rusija vratila na mjesto koje joj u istoriji međunarodnih odnosa, bar od 17. i početka 18. i vijeka pripada - objašnjava Ković.
Radi se o putu u pravedniji poredak, prije svega pravedniji iz perspektive manjih zemalja koje se ne slažu sa diktatima i nisu spremne da služe interesima SAD, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i ostalih zapadnih zemalja, zaključuje naš sagovornik.
Politička karijera aktuelnog ruskog predsjednika počela je 1990. u rodnom Sankt Peterburgu, gdje je bio savjetnik tadašnjeg gradonačelnika Anatolija Sobčaka, jednog od istaknutih zagovornika društvenih i ekonomskih reformi u Sovjetskom Savezu.
U Moskvu prelazi 1996, gdje obavlja dužnosti direktora Federalne službe bezbjednosti, sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije, a potom i premijera. Vršilac dužnosti predsjednika postao je na novu 2000. godinu, kada je tadašnji predsjednik Boris Јeljcin podnio ostavku. Na izborima održanim 26. marta 2000, Vladimir Putin je pobijedio sa osvojenih 53,44 odsto glasova.
Predsjedničku funkciju obavljao je do 2008, kada je ponovo preuzeo funkciju premijera, da bi 2012. ponovo bio izabran za predsjednika i na tom mjestu ostao do danas.