Mazalica: Umjesto jedinstva opozicija bira put rušenja institucija Srpske
Mazalica je istakao da je upravo opozicija u Srpskoj najveći neprijatelj donesenih odluka koje štite institucije, imovinu i nadležnosti Republike.
- Bilo bi dobro da smo postigli apsolutno jedinstvo za usvojene odluke i zakone u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Kad god je postojalo jedinstvo, to je značajno uticalo na rješavanje kriza, kao što je bila i ona za vrijeme Miroslava Lajčaka - naveo je Mazalica.
On je podsjetio da je rezultat jedinstva bilo povlačenje odluke Lajčaka, te kaže da upravo takvo djelovanje ima snagu da sruši sve odluke štetne po interese Republike Srpske.
- Opozicija je najveći neprijatelj odluka koje smo donijeli, pa čak i veći nego političko Sarajevo ili međunarodni centri moći. Oni izmišljaju da su pojedine zemlje protiv novog Ustava, a protiv toga se izjasnio samo Kristijan Šmit i političko Sarajevo - podsjetio je Mazalica.
On smatra da bi bilo dobro da postoji usaglašen stav u Republici Srpskoj, ukazujući da je opozicija glasala za zakone zbog kojih je otvoren postupak pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
- Predsjednik Republike Srpske, kada je dobio na potpis ta dva zakona, to su bili dobri zakoni jer su za njega glasali i vlast i opozicija. Nije bilo razloga da zakone vraća ponovo na odlučivanje. Kada je dobio osuđujuću presudu oni ne samo da su se povukli, već su predlagali da Milorad Dodik podnese ostavku, što je apsolutno neodgovorno - naglasio je Mazalica.
On je pojasnio da su navedeni zakoni i doneseni s ciljem da se zaštiti imovina Republike Srpske, što je bila krajnja namjera Kristijana Šmita.
- Postojao je niz varijanti ali opozicija nije ništa predlagala. Samo su tražili da Dodik podnese ostavku i oni u tome vide nadu da dođu na vlast očekujući pomoć CIK-a - rekao je Mazalica.
On je ukazao da se sve može vidjeti na primjeru imenovanja i smjena na nivou BiH, odnosno Savjetu ministara, gdje opozicija sa strankama "Trojke" i HDZ-om pokušava izglasati Nebojšu Vukanovića za ministra bezbjednosti, preko kojeg bi bila omogućena prohodnost odluka.
TEŠKO IGNORISATI TEŠKE RIЈEČI U SKUPŠTINSKOЈ SALI, MORA POSTOЈATI KULTURA DIЈALOGA
Govoreći o sjednicama Narodne skupštine Republike Srpske, Mazalica je rekao da se trudi da bira riječi, ali da je nekada teško zadržati kvalitetan i pristojan način komunikacije s obzirom na izrečene stavove u sali koje karakterišu uvrede.
- Trudim se da biram riječ, izuzev prošle sjednice Narodne skupštine kada sam rekao poslanicima opozicije u figurativnom smislu da su dezerteri, zbog toga što pobjegnu sa sjednice kao što dezerteri bježe sa ratišta - istakao je Mazalica.
On je rekao da pokušava zadržati komunikaciju koja priliči sjednicama Narodne skupštine, te je istakao da šefovi klubova trebaju zadržati odnos koji omogućava saradnju s ciljem kvalitetnijih rasprava.
- Sa kolegom /Ognjenom/ Bodirogom, /Igorom/ Crnatkom i Vukanovićem imam korektan odnos. U nekim situacijama treba da postoji i mogućnost dogovora i da lični animoziteti ne predstavljaju prepreku - rekao je Mazalica.
U BiH SE DESIO SVЈETSKI PRESEDAN, POЈEDINAC NE MOŽE DA DONOSI ZAKONE I PROPISUЈE SANKCIЈE
Mazalica je istakao da se u BiH desio svjetski presedan, jer pojedinac ne može da donosi zakone i propisuje krivične sankcije, kao što je uradio stranac Kristijan Šmit nametanjem odluka.
- Zakone moraju da donose parlamenti gdje sjede izabrani predstavnici naroda - istakao je Mazalica.
On je podsjetio da Šmit u BiH boravi ilegalno jer nema potvrdu o imenovanju u Savjetu bezbjednosti UN.
IMOVINA ЈE KLjUČNA, BOŠNjACI UZ POMOĆ ŠMITA ŽELE DA ЈE PREBACE NA NIVO BiH
Mazalica je rekao da je imovina ključna da bi Srpska mogla privlačiti strane investicije, što je i predviđeno Ustavom, ali da Bošnjaci uz pomoć Kristijana Šmita pokušavaju problematizovati ovo pitanje i prebaciti nadležnosti na nivo BiH.
- Ustav je jasan i navodi da Republika Srpska uređuje imovinsko-pravne odnose. Usklađen je sa Ustavom BiH - rekao je Mazalica.
On je naveo da su vidljive strane investicije u Republici Srpskoj, što se može vidjeti i po zahtjevima privrednika za priključenje na električnu mrežu i istakao da je potrebno na adekvatan način odgovoriti zahtjevima tržišta.