

Propadaju svi pokušaji političkog Sarajeva i opozicije iz Srpske da zaustave međunarodne kontakte Dodika (VIDEO)

Mjesecima su predstavnici političkog Sarajeva lobirali a opozicija iz Republike Srpske priželjkivala da Evropska unija uvede sankcije rukovodstvu Srpske. Iako je Mađarska više puta naglasila da do toga neće doći, tačku na I stavio je zvanični Zagreb. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković bio je jasan da ni Hrvatska nije za uvođenje sankcija predsjedniku Dodiku i zvaničnicima Srpske.
- Mi smo prvi susjedi, Banjaluka je od Zagreba sat i po i mi s te strane želimo slati umirujuće poruke, poruke koje će ohrabrivati dijalog i vraćati stvari na pravo mjesto. A pravo mjesto znači da se među političkim strankama, institucijama BiH nalaze rješenja za budućnost zemlje - naglasio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.
Na unutrašnji dijalog i rješavanje krize dogovorom, legitimno izabranih predstavnika, poziva i Beograd. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nekoliko puta je naglasio da njegova zemlja, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, neće dozvoliti njegovo prekrajanje i urušavanje ustavne pozicije Republike Srpske.
- Mi ćemo se držati principa, poštovanja teritorijalnog integriteta BiH, Dejtonskog sporazuma ali ćemo čvrsto stojati uz Republiku Srpsku, uz njen narod - istakao je Vučić.
Za lidera Demokratske narodne partije iz Crne Gore Milana Kneževića proces protiv Dodika pokrenut je zbog toga što se istinski zalaže za odbranu Dejtonskog sporazuma i očuvanje Srpske unutar BiH. Dodik je označen kao osoba koja ne može da se bavi politikom, a slični slučajevi se, kaže, dešavaju i u Francuskoj i Rumuniji. Ovaj atak nastavak je obojene revolucije u regionu - navodi Knežević.
Oni koji pokušavaju da zaustave međunarodne kontakte Dodika, za cilj imaju da se istina o problemima sa kojima se suočava BiH ne govori van onih ustaljenih fraza i konstrukcija koje su se mogle čuti prethodnih godina. Što se pritisci budu pojačavali, istina će lakše dolaziti do onih koji nemaju pravu i sagledivu sliku onog što se dešava u BiH. Dodik i rukovostvo Srpske imaju podršku, jer smatramo da je očuvanje BiH i Dejtona obaveza svakog političara i javne ličnosti koja može da doprinese tom cilju - rekao je Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.
Najviše razumijevanja za situaciju u BiH i položaj Republike Srpske u Briselu godinama je pokazivala Budimpešta. Mađarska se snažno protivi uvođenju sankcija predsjedniku Srpske, uvijek naglašavajući da se protiv Dodika vodi politički progon.
- Danas smo tu da pokažemo našu podršku predsjedniku Dodiku, protiv kog se vodi politička hajka. Ono što Zapad radi sa Srbima u BiH, to nije uredu, jer ne može da se odnosi prema ovoj zemlji kao neprijatelju i prema Republici Srpskoj i prema predsjedniku Dodiku kao neprijatelju - kaže Levent Mađar, zamjenik mađarskog ministra inostranih poslova i trgovine.
Neosporno je da sve više aktera sa Zapada, želi da čuje ono za šta se Republika Srpska zalaže.
- Očigledno je da će mnoge stvari u skorije vrijeme da se mijenjaju, to su odnosi unutar EU koji moraju da se definišu kada je u pitanju BiH, to je zatim i pitanje koje će sasvim sigurno biti delegirano i u UN - poručio je Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.
Analitičari upozoravaju da bi i eventualne sankcije Evropske unije bile kontraporoduktivne, ali i suprotne osnovnim načelima demokratije za koje se Brisel zalaže.