Ćeranić: Dodik "podigao ustanak" da bi prizvao Rusiju i Ameriku na Balkan, a otjerao Nijemce
- Dodik je ukratko, poput Miloša Obrenović, procijenio da je nastupio momenat kada treba podići ustanak kako bi se Rusiji skrenula pažnja da na Balkanu postoje problemi kojih po međunarodnom sporazumu ne bi trebalo biti - naveo je Ćeranić.
On je ukazao da Srbi okrivljuju Njemačku za velike žrtve u Drugom svjetskom ratu, podsjetivši da je 6. aprila 1941. godine nacistička Njemačka bez objave rata bombardovala Beograd, što je označilo početak aprilskog rata protiv Kraljevine Јugoslavije, te da je, uoči 6. aprila ove godine, Njemačka uvela zabranu ulaska zvaničnicima Srpske.
Ćeranić je ocijenio njemačku zabranu ulaska Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću kao direktan upliv u unutrašnje odnose u BiH, koji poprimaju obilježje najveće političke krize u dejtonskoj BiH, a što je, opet, prouzrokovao njemački državljanin Kristijan Šmit.
RECIPROČNE ZABRANE
- Šmit se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, iako njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, što nalaže predviđena procedura. Zatim je Ana Lirman, njemačka ministarka za Evropu i klimu, došla u Banjaluku s namjerom da se u zgradi Narodne skupštine Srpske sastane sa političkim oponentima Dodika i pruži im podršku. Ubrzo je na telefonskoj sjednici Vlada Srpske donijela odluku da Lirmanova bude proglašena personom non grate u Republici Srpskoj i "naložila Ministarstvu unutrašnjih poslova da tu osobu prilikom ulaska na teritoriju Republike Srpske isprate van granica Srpske" - istakao je Ćeranić za Igl aj ekplor.
On je naglasio da su na "degažiranje" Lirmanove reagovalo političko Sarajevo, njemački mediji, ali i opozicija i opozicioni mediji u Srpskoj kojima je, kaže, izblijedilo sjećanje na ulogu Njemačke u srpskoj istoriji, kako tokom Prvog tako i tokom Drugog svjetskog rata.
- Iz njihovog ugla ponašanje Dodika je za osudu, a njemačka ministarka i samozvani visoki predstavnik su dobrodošli u Srpsku. S druge strane, prema relevantnim istraživanjima javnog mnjenja podrška Dodiku u Srpskoj vrtoglavo raste i trenutno je dosegla 62 procenta. Dodikov rejting u Srpskoj istražuju i stranci, te im ne pada na pamet da pokušaju učiniti bilo koji korak u smislu njegovog hapšenja po potjernici koju je raspisao Sud BiH. Interpol je već odbacio zahtjev za "crvenom potjernicom", pozivajući se na član tri svog pravilnika, što ukazuju na političku motivisanost čitavog anti-Dodik procesa - istakao je Ćeranić.
On je naveo da je Interpol uvažio zahtjeve Srbije, Mađarske, Crne Gore i drugih da se odbaci zahtjev pristigao iz Sarajeva, te je ova međunarodna organizacija pokazala ozbiljnost.
- Kako vrijeme protiče, ne samo u domaćoj već i u međunarodnoj javnosti, podrška Dodiku neprekidno raste, na žalost Sarajeva iz kojeg pozivaju NATO, EUFOR i druge da uhapse Dodika - istakao je Ćeranić.
HAЈKA SA ELEMENTIMA KOMEDIЈE
Ćeranić je naveo da politička hajka na predsjednika Srpske poprima elemente komedije jer za njega državne granice ne postoje, a državnici s kojima razgovara i daju mu podršku ne smuju se omalovažiti - premijer Izraela Benjamin Natanjahu, premijer Mađarske Viktor Orban, predsjednik Rusije Vladimir Putin.
- Kako vrijeme protiče, taj spisak postaje sve veći, kao i depresija Sarajeva. Sve više medija i aktera javnih politika povezuje Dodikovu slobodu sa sudbinom BiH. U tom kontekstu parola koja se sve češće može čuti glasi: "Svaki dan Dodikovog boravka na slobodi je manje BiH". Po tom rezonu, kako stvari stoje, BiH neće ni biti - istakao je Ćeranić.
On je naglasio da institucije BiH pokazuju svoju nefunkcionalnost i besmisao čitavog procesa protiv Dodika.
PUTIN I TRAMP
- Ono što sarajevsku čaršiju posebno boli je ukazivanje da će se problemima u BiH pozabaviti najmoćniji lideri današnjice, ruski predsjednik Vladimir Putin i američki Donald Tramp, kada BiH dođe na red. Ni u kom slučaju njemački i britanski političari, koji su i u rješavanju sukoba u Ukrajini na margini događaja i sasvim nepozvani. Stoga oni, zajedno sa francuskim predsjednikom, uobličavaju svoju politiku, koja je suprotna ruskom ali i američkom pogledu na najvažnija svjetska politička pitanja. Pitanje je samo do kada će izdržati politika koja je na vjetrometini - naveo je Ćeranić.
On je ukazao da je evropske zemlje ukrajinski sukob iscrpio ekonomski i potpuno ispraznio magacine s vojnom opremom, te da je standard stanovništva u padu, a vlade se politički urušavaju.
- Upućeniji shvataju da je u toku nova Јalta, odnosno podjela interesnih sfera između Rusije i Sjedinjenih Država, svakako i Kine, koja se javno ne eksponira u ovoj podjeli, ali je prisutna - naveo je Ćeranić.
On smatra da su prioritet Trampove spoljne politike Kina i Bliski istok, odnosno bezbjednost Izraela, dok je s druge strane Balkan davnašnja želja, kako carske tako i sovjetske, pa i Putinove Rusije.