Višković: Podrška Sarajeva Šmitu će jednog dana doći na naplatu

Radovan Višković (Foto: x.com/Vlada_Srpske)

- Postoje određena saznanja, još nezvanična i nepotvrđena, da iz drugog entiteta razmišljaju da po svaku cijenu naprave neki eksces da bi optužili Republiku Srpsku, odnosno najviše zvaničnike Republike za takvu vrstu ekscesa. Pa da kažu: "Evo vidite oni nisu htjeli dobrovoljno da dođu", pa su neki intervenisali. Apelujem na sve da se manu takvih radnji. Ima rješenja, ako ga žele - kazao je Višković, koji je govorio i o položaju radnika u Srpskoj, ali i mjerama koje je do sada preduzela Vlada.

Intervju prenosimu u cijelost:

GLAS: S obzirom na to da je za Vama raspisana centralna potjernica da li strahujete od hapšenja?

VIŠKOVIĆ: Nisam ništa uradio da bih osjećao grižu savjesti ili krivicu iz jednog prostog razloga. Onaj ko poštuje ustav zemlje u kojoj živi ne bi nikako mogao da bude optužen za rušenje ustavnog poretka. Nama se upravo pripisuje rušenje ustavnog poretka ili napad na ustavni poredak i to izmjenama Krivičnog zakonika BiH koje je nametnuo u julu 2023. godine Kristijan Šmit. O njemu je sve rečeno. Republika Srpska ga ne priznaje. On nikad nije dobio bilo koji papir da je visoki predstavnik pa čak ni od PIK-a. I da je on, pod znacima navoda, legalan, nema pravo da mijenja te da predlaže svojim odlukama zakonska rješenja. Nažalost u BiH imate jedan entitet koji se zove FBiH koji prihvata takva njegova činjenja i to je najveći problem ove zemlje. Bilo bi korektno da i u FBiH kažu: "Pa ne može Šmit donositi zakone, nametati zakone, pa čak i da je legalan". Pa bilo je prije Šmita na desetine visokih predstavnika pa nisu se baš olako hvatali nekih nametanja nego su ucjenjivali parlamente da donesu zakone. Nisu oni donosili te zakone nego su to što su predlagali nekom vrstom intervencija donosili parlamenti, odnosno to su provlačili kroz institucije koje jedine po Ustavu mogu da donesu zakon. Međutim, ovaj sada ne radi ni to nego pravi zaista jedan pravni darmar u BiH. On to može da radi sve dok FBiH to na neki način toleriše. To se obija o glavu više njima nego nama. Sve će jednog dana doći na naplatu. BiH od strane međunarodne zajednice nikad nije ni predviđena da postoji kao uređena zemlja, nego da to bude vještačka tvorevina koja uvijek može po potrebi da se razvaljuje, da se prave sukobi… Svi analitičari koji govore da je BiH neko potencijalno žarište ili potencijalno bure baruta, govore istinu. Zašto? BiH kroz vijekove nikada nije bila samostalna zemlja. Ona je uvijek, upravo zato što na ovom prostoru žive tri konstitutivna naroda, bila mjesto za potkusurivanje velike sile. I to je i danas. To treniranje strogoće na BiH, neki koji pokazuju mišiće iz Evrope samo govori koliko su oni nemoćni da urade nešto u globalnom planu pa onda da ne bi bili poraženi do kraja treniraju strogoću na BiH. Budućnost BiH isključivo zavisi od ljudi i političkih lidera koji žive ovdje, koji predstavljaju građane. Nikakvi visoki i međunarodni savjetnici niti drugi pomagači neće nikada urediti ovu zemlju. Niti znaju, niti mogu, niti hoće po mjeri ljudi koji ovdje žive.

GLAS: Da li Vas više ljudi čuva od kada je raspisana centralna potjernica? Da li se do sada desio neki incident kada je u pitanju Vaša bezbjednost?

VIŠKOVIĆ: Nije. Pokušavam da sve ono što radim - radim na takav način da maksimalno izbjegnem te incidente. Ne želim da ugrozim ljude koji se nalaze oko mene. To nije moj hir i volja. Kao predsjednik Vlade sam štićena ličnost. MUP RS po zakonu i Ustavu obezbjeđuje mi zaštitu i njihova je procjena da li treba da bude više ili manje ljudi. Oni su ti koji donose takve vrste procjena, a ja vodim računa da i u nekom svom kretanju i svojim aktivnostima na neki način što manje izlažem sve te ljude mogućim ekscesnim situacijama. Međutim sada sam sve više siguran da iz drugog entiteta ili sa nivoa zajedničkih institucija, prije svega Tužilaštva i Suda BiH, SIPA ide se ka tome da bude izazvan neki eksces da bi onda optužili nas iz Republike Srpske. Molim sve razumne ljude na čelu bilo koje institucije u BiH da se suzdrže od takvih akcija i vrsta ponašanja. Јer bojim se, zaista se bojim kao čovjek da u tom nekom naguravanju, u tom nekom komešanju ne dođe do nekog nemilog događaja koji će onda biti iskorišćen kao okidač za neke druge radnje. To ne želim i zato apelujem i na ostale da to ne rade. Ima rješenje i za ovu situaciju. Iz Republike Srpske jasno smo poručali da prebace predmet u Banjaluku i odmah ću se odazvati Sudu i Tužilaštvu Republike Srpske. Neka taj tužilac Tužilaštva BiH dođe u Banjaluku, u MUP Republike Srpske, mi ćemo se pojaviti da damo izjavu. Šta je tu sporno i protivzakonito? Ne. Oni žele naše poniženje. Oni žele da se na nama iživljavaju. Oni žele da prikažu svijetu ili BiH kako su nama stavili lisice i kako nas iz Republike Srpske kao predstavnike najvećih institucija mogu da ponižavaju. Kad ponižavaju nas onda mogu da ponižavaju sav srpski narod. Ne dozvoljavamo to poniženje. I ništa više. Ne bježimo da damo izjavu. Šta sam ja kriv? Što sam predsjedavao sjednici Vlade. Pa ja kao predsjednik moram predsjedavati. To mi je posao.

Budućnost BiH isključivo zavisi od ljudi i političkih lidera koji žive ovdje i predstavljaju građane. Nikakvi visoki i međunarodni savjetnici neće nikada urediti ovu zemlju, izjavio je u intervjuu Glasu Srpske premijer Radovan Višković.

Detaljnije na https://t.co/SAbNp3nmAT pic.twitter.com/ObCGxtdjcZ

— Vlada Republike Srpske (@Vlada_Srpske) April 30, 2025

GLAS: U Srpskoj se obilježava Međunarodni praznik rada. U kakvom položaju radnici Republike Srpske dočekuju taj dan?

VIŠKOVIĆ: Imamo dobar dijalog sa našim socijalnim partnerima, sa Savezom sindikata imamo korektnu saradnju. Republika Srpska je sve ove godine, od kako sam na čelu Vlade, akcenat uvijek stavljala na radnika. Imamo danas najveći broj zaposlenih, a u znatnoj mjeri smo smanjili sivo tržište. Naše mjere koje su išle i prema poslodavcima upravo da bi oni mogli što više da povećaju lična primanja radnika. Posljednja mjera je povećanje plata javnom sektoru, odnosno zdravstvu, obrazovanju, kulturi, pravosuđu, MUP-u. Svi oni imaju povećanje plata za 10 odsto, a najznačajnije uvećanje je kod MUP-a, gdje ljudi koji nose oružje imaju i na uslove rada povećanje za 30 odsto. Sve te radnje se preduzimaju da bi našim ljudima, zaposlenima u svim institucijama, i u realnom sektoru, uslovi života i rada bili što prihvatljivi. Da li je to dovoljno ili nije, o tome se može polemisati, ali činimo sve u skladu sa našim mogućnostima. Ovom prilikom želim i da čestitam svim radnicima i građanima Srpske Međunarodni praznik rada.

GLAS: Prosječna plata u Srpskoj je početkom ove godine povećana za 40 maraka i to nakon uvođenja pragova najniže plate, odnosno 900, 950, 1.000 te 1.300 maraka. Da li ste zadovoljni tim povećanjem prosječne plate?

VIŠKOVIĆ: Najveći broj zaposlenih u Republici Srpskoj je sa srednjom školom. Ne znam kakva su nečija bila očekivanja, ali mi smo i pravili projekciju na tom fonu, iz jednog prostog razloga da na neki način bude izbjegnuta diskriminacija u smislu da pojedini poslodavci mogu svim zaposlenim, bez obzira na stručnu spremu, isplatiti istu platu. Sada to ne mogu. I mi to kontrolišemo preko Poreske uprave i ona interveniše bilo gdje kad primijetimo neke propuste. I Savez sindikata to prati i prema tome nemamo sada nekog drastičnog kršenja te naše odluke. Sve se odvija onako kako smo i zamislili, kako smo i planirali. To je bio prvi korak da napravimo te platne razrede, a sljedeći će biti povećanje po tim platnim razredima. Niko nikome danas ne brani da da platu i 2.000, 3.000 pa i 5.000 maraka. Vlada nikome ništa ne brani. Mi smo one neodgovorne poslodavce sa ovim platnim razredima natjerali da ne mogu svim zaposlenima da daju identičnu platu, a to je mahom u nekim slučajevima bio minimalac. I u tome smo uspjeli. I dalje je naša prosječna plata veća nego u drugom entitetu, ali o tome se manje priča i piše. Kod nas je cijena struje takođe niža nego u FBiH. Neka mi neko odgovori zašto je to tako. Zašto su tamo poreski nameti veći nego kod nas. Tamo penzioneri ne mogu da dođu na sastanak kod predsjednika Vlade. Oni hoće da građane okrenu protiv Republike Srpske. Odgovorno tvrdim da imaju više problema nego što ih ima Srpska. Zašto oni svojim radnicima nisu povećali plate od 1. aprila?

GLAS: Polovinom prošle godine izjavili ste da je cilj vlasti u Srpskoj da prosječna plata u 2026. godini bude 2.000 maraka. Hoće li vlast postići taj cilj, ako uzmemo u obzir da prosječna plata prema posljednjim statističkim podacima iznosi 1.476 KM?

VIŠKOVIĆ: Ako nemate cilj, onda se postavlja pitanje šta radite. Hoćemo li dostići ili nećemo? Nisam sad vidovit, ali činićemo sve da idemo ka tom cilju. U životu šta god radite morate imati cilj, da biste znali kud se krećete i šta radite. Šta je trebalo reći: "Cilj je 1.500 maraka, pa da kažemo bravo". Evo mi smo to ostvarili. Nije to to. Cilj mora biti ambiciozan, da biste što više uložili i truda i rada da dođete do tog cilja. A ne da bude dnevno-politički, populistički. Mnogi će komentarisati, napadati. Ali i to je sastavni dio života, iako se ne slažem sa takvom vrstom medijskog rada i predstavljanja. Pogotovo kad idete na lični teren gdje ličnim uvredama i vas i porodice na neki način koristite termine koji se ne bi smjeli koristiti ni u privatnom životu, a ne u medijskom prostoru. Nažalost sve to je na neki način dozvoljeno pod plaštom demokratije, ali daleko smo mi od demokratije. Naše društvo nije sazrelo za demokratske principe koji vladaju u zemljama koje su stotinama godina ispred nas kada je riječ o tom pitanju. Najmanji problem je nešto kritikovati. I nikome nije zabranjeno da kritikuje. I najbolje je ako kritikujete sa argumentima. A kad idete na lične uvrede, vjerujte da to više šteti onome ko to pusti, ko to dozvoli nego onome na koga se navodno to odnosi. Vrlo brzo imaćemo na sjednici Narodne skupštine nacrt zakona o medijima. Želja mi je da bude uređen medijski prostor, a ne da bilo kome išta ograničim, zabranim ili da utičem na slobodu govora. Danas je dovoljno da imate mobilni telefon i da kažete da ste neki medij i novinar. Nije to to. Danas vam ne treba ni fakultet, ne treba vam nikakva diploma, ne treba ništa. Samo je dovoljan telefon i onda naprave nekakav portal ili ne znam ni ja šta, registruju se na društvenim mrežama i snimaju i komentarišu.

GLAS: Kada biste mogli imati nacrt tog zakona u Narodnoj skupštini?

VIŠKOVIĆ: Sjednica Narodne skupštine biće u maju. Nije realno da se nađe na toj sjednici. Biće na sjednici Vlade nakon majskih praznika i onda će biti poslat u Narodnu skupštinu. U svakom slučaju nacrt će biti prije ljetne pauze. Nakon toga će biti omogućena široka javna rasprava o tom zakonu. Svi zainteresovani moći će učestvuju, iako je u kreiranju tog zakona učestvovala i medijska zajednica. Naša je neka želja da od 1. januara iduće godine imamo prijedlog tog zakona. Imamo dovoljno prostora. Nije baš medijska zajednica pretjerano ni pokazala interesovanje za taj zakon, u smislu da su nešto navaljivali, tražili, molili. Naprosto, to je više moja ideja nego njihova. Pokazao sam razumijevanje videći da u ovom momentu najviše trpe upravo prave medijske kuće i pravi novinari.

GLAS: Јavna preduzeća su u sve težem položaju. Dokaz za to su radnici u Željeznicama"kojima plata kasni. Da li postoji recept da ta preduzeća stavimo na zdrave noge?

VIŠKOVIĆ: Da li neka javna preduzeća treba da postoje i da im Vlada i resorni ministar pošalju platu? Problem Željeznica je što je Željezara u Zenici stala sa radom, a to je skoro 50 odsto prihoda tog preduzeća. Rudnik Mital u Prijedoru je povezan sa tom Željezarom Zenica. Tog prevoza rude nema. To su uzroci problema. Nije Vlada, ni resorni ministar. Dobiće radnici platu prije praznika. Vlada će učiniti sve da zaposleni u Željeznicama u skladu sa zakonom imaju platu. Oni su tražili i povećanje plate. Poslovi im se smanjuju, skoro da su ostali bez posla, a traže povećanje. Pa izvinite, nešto se s nečim ne slaže. Osim toga grant koji daje Vlada Republike Srpske, a uredno dajemo svaki mjesec kada je riječ o pitanju Željeznica Republike Srpske, ne bi smio da bude trošen za platu. To nije grant za platu, već za održavanje putničkog saobraćaja i infrastrukture. Željeznice su došle u poziciju da danas od posla kojim se oni bave ne mogu da obezbijede ni plate. To je veliki problem.

Nema slabljenja SNSD-a

GLAS: Da li će posljednji potez Kristijana Šmita za kojim je posegao, a koji se odnosi na obustavu isplate novca iz budžeta SNSD-u, oslabiti djelovanje te stranke, čiji ste i potpredsjednik?

VIŠKOVIĆ: Neće. Šmit za Republiku Srpsku ne postoji. Njegove odluke nećemo poštovati. Sprovodićemo zakone Republike Srpske.

Nemam problem sa Čubrilovićem

GLAS: Da li ima određenih neslaganja sa ministrima u Vladi? U javnosti se sve više spominju nesuglasice sa ministrom saobraćaja i veza Nedeljkom Čubrilovićem, koji je predsjednik DEMOS-a, a čiji kadrovi napuštaju tu stranku i prelaze u SNSD.

VIŠKOVIĆ: To ne rade zbog predsjednika Vlade. Ta pitanja treba rješavati na nivou republičke koalicije. Imam korektnu saradnju sa Čubrilovićem. Nema nikakvih neslaganja. Svi ministri rade svoj posao. Kada bi došlo do neslaganja, ja bih istog trenutka zatražio smjenu bilo koga od ministara. Dok se nalazim na čelu Vlade neću dozvoliti bilo kakva neslaganja. Vlada je kolektivni organ i donosi odluke kao tim. Ovdje nema mjesta za one koji se ne slažu. Ko god misli da ne treba da bude član Vlade ima načina kako se to rješava.