

Predstava "Čovjek visine" u Trebinju, Nevesinju i Bileći

Sadržajan program duhovnih i kulturno-umjetničkih događaja ima za cilj obeležavanje velikog praznika, ali i prepoznavanje, očuvanje, razvoj i doboko utemeljenje istorijskih, kulturnih i pravoslavnih hrišćanskih vrijednosti u našem narodnom biću, prvenstveno bogoljublja i čovekoljublja, vrlinama snažno otelotvorenim u ličnosti Svetog Vasilija.
Tim povodom biće odigrana i predstava "Čovjek visine" 2, 3. i 4. maja 2025. godine u kulturnom centru Trebinje (2.5), Nevesinju (3.5) i Bileći (4.maja).
Predstava "Čovjek visine" o Mitropolitu crnogorosko-primorskom Mitrofanu Banu (1841-1920), istorijskoj ličnosti bogate biografije i snažnog karaktera.
Lik Mitropolita tumači Nebojša Milovanović, a lik slikara Uroša Predića igra Bojan Žirović, poznati glumci beogradske pozorišne scene, ali i filmskih ostvarenja.
Autor teksta je Ana Đorđević, režija Јana Maričić. Predstava je napravljena u koprodukaciji Narodne biblioteke Budve i BEOART-a iz Beograda.
Predstava je izvedena premijerno 2022.godine, na festivalu “Ćirilica“ u Budvi, sa blagoslovom Mitropolita Јoanikija i potom u velikom broju gradova.
Nagrađena je na pozorišnom festivalu u Vršcu.
Mitropolit Mitrofan Ban bio je episkop u vreme velikih istorijskih i političkih previranja u regionu. Kao morački iguman i iguman manastira Podlastva istakao se u okršajima sa Turcima, zajedno sa junacima Morače i Vasojevićima.
Postaje mitropolit u trenutku kada Pećka patrijaršija gubi nezavisnost i kada Srpska Pravoslavna Crkva biva podeljena na pravoslavnu crkvu u Srbiji i pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.
Takođe, Crna Gora biva priznata kao samostalna država nakon Berlinskog kongresa. Mitropolit, kao čuvar nasleđa Petrovića i Nemanjića, čini sve da ponovo ujedini Srpsku crkvu i obnovi Pećku Patrijaršiju, zajedno sa Patrijarhom Gavrilom Dožićem i episkopima Srpske crkve.
I u tome i uspeva na kraju svog života.
Takođe, za vreme Velikog rata, biva zabranjen povratak u Crnu Goru kralju Nikoli iz egzila u Italiji. U okupaciji, ostareli Mitropolit ostaje sa svojim narodom, čuvajući njegovo dostojanstvo i identitet i podnoseći velika poniženja i stradanja. Јedno od najvećih poniženja bilo je rušenje Njegoševe zavetne kapele na Lovćenu.
Na Mitropolitovu molbu, a nakon oslobođenja i i Mitropolitove smrti, kralj Aleksandar Karađorđević sa blagoslovom Svetog Sinoda SPC obnavlja kapelu.