Počinioci i naredbodavci poznati, kazne i dalje nema; Za zločin nad vojnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici još niko nije odgovarao

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je zločin nad nevinim vojnicima i civilima u Dobrovoljačkoj ulici jedna u nizu potvrda da su muslimani željeli rat po svaku cijenu.

Naredba je bila jasna – 2. maja napasti sve objekte ЈNA. Teritorijalna odbrana, Zelene Beretke i druge paravojne formacije su naređenje Alije Izetbegovića u konačnici i sprovele u djelo. Tog dana je mučki ubijeno 19 vojnika.

- Јa sam sa dijelom svoje jedinice iz komande na Bistriku krenuo da pružimo pomoć tim ljudima tamo u Domu vojske, da ih izvučemo, da ih odvezemo do vojne bolnice da im se pruži stručna pomoć, međutim mi smo dočekani u zasjedi, znači da je to bila jedna planska, organizovana aktivnost - izjavio je nekadašnji komandir čete Vojne policije oklopnih transportera Srđan Petrović. 

- Bio sam zarobljen 2. maja, razmijenjen u koloni, u FIS-u sam bio, kad je napadnuta kolona. Razmijenjeni smo, poslije toga u Han Pijesku. I poslije toga iz Han Pijeska za Srbiju - rekao je bivši pripadnik ЈNA Zoran Marašević. 

Svjedočenja postoje i o strahotama počinjenim 3. maja, kada je kolona u Dobrovoljačkoj ulici napadnuta tokom povlačenja od strane paravojnih muslimanskih snaga, uprkos dogovoru i garancijama. Јoš devet pripadnika ЈNA ubijeno je mučki.

- Oni su u tim akcijama ubijeni na vozilima ili u vozilima, ili kao moji vojnici ubijeni su kada su bili razoružani u Dobrovoljačkoj ulici na asfaltu. Ne vjerujem da ću za svog života dočekati da neko od tih odgovornih za taj zločin, prvenstveno Ejup Ganić da odgovara - kazao je učesnik kolone u Dobrovoljačkoj Željko Pantelić. 

Ejup Ganić i još devet osoba obuhvaćeno je optužnicom u predmetu "Dobrovoljačka". Postupak je još u toku i obuhvata isključivo dešavanja 3. maja 1992. godine, ne i dan prije. No, paradoksi, dvostruki aršini i odugovlačenje nisu ništa novo za bh. pravosuđe.

- Kada treba suditi Srbima, onda se sudi i presuđuje po najstrožim pravilima i najkraćim postupcima. Bilo da je riječ o suđenjima za ratne zločine ili aktuelnim političko-pravosudnim progonima protiv zvaničnika Republike Srpske. S druge strane, suđenja Bošnjacima za zločine nad Srbima odugovlače se unedogled, kao u slučaju Dobrovoljačke i procesu protiv Atifa Dudakovića, ili se izriču sramne oslobađajuće presude, kao u slučaju Nasera Orića - izjavila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. 

Kao što je jasno da se sudski proces odugovlači, tako ni 33 godine poslije ne prestaje iznošenje neistina o tome šta se dešavalo u maju 1992. godine.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik ističe da su, žrtvom golobradih mladića, Srbi platili nauk da riječ muslimanskih političara ne vrijedi ništa.

- Zločinci nikada nisu odgovarali. Nisu čak ni morali da objasne, da se pravdaju, da pokažu trunku kajanja. Sarajevo je o ovom danu uvijek ćutalo ili ga slavilo kao neku vrstu "pobjede". A kada društvo ne prepozna zločin, ono ga ustvari ponavlja. Danas, 33 godine kasnije, zločinci su heroji, a ubijeni nepostojeći u kolektivnoj svijesti Sarajeva - rekao je Dodik. 

- Stvara se konstantno nekakva mistifikacija da je ЈNA krenula da napadne zgradu Predsjedništva, što je notorna laž. Ali istovremeno kada se govori da je postojao zločin, on se pripisuje raznim Јukama, Ćelama i ostalim paravojnim formacijama, iako je evidentno da su oni samo puki izvršioci i da su naredbodavci ustvari politički i vojni vrh tadašnje takozvane Republike BiH - istakao je v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić. 

Trideset treća godišnjica zločina u Dobrovoljačkoj biće obilježena sutra u Istočnom Sarajevu, ali i u sadašnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića. Tu će se nakon pomena u Miljevićima uputiti porodice ubijenih i brojne delegacije. Ponovo praćene jakim bezbjednosnim snagama, što sigurno i previše govori o današnjoj slici multietničkog Sarajeva.